Odgovaramo na najčešća pitanja o infekciji omikron varijantom.

Simptomi

Najčešći simptomi pacijenata nakon zaraze omikronom su bolno i nadraženo grlo, kašalj, začepljen nos i curenje iz nosa te umor. Za razliku od starijih varijanta, pacijenti ne prijavljuju gubitak osjeta mirisa i ukusa. To može biti jedan od znakova da ste zaraženi omikronom ili deltom.

Jedan od karakterističnih simptoma omikrona je i jako znojenje, osobito noću, pored toga i glavobolja, grčevi u trbuhu, povraćanje i dijareja. Dok su prethodnei sojevi napadali ćelije u plućima i češće izazivale upalu pluća, omikron se više razmnožava u grlu, odnosno, gornjim respiratornim organima, prenosi N1.

samoizolacija

HZJZ zbog omikrona izmijenio pravila karantene

Period inkubacije

Period inkubacije je vrijeme od infekcije do pojave prvih simptoma bolesti i kod omikrona je značajno kraći nego kod prethodnih sojeva. U prvobitnoj verziji, to vrijeme je moglo biti i više od tjedan dana, ukod delte i oko četiri dana, a kod omikronu, prema navodima Američkog centra za kontrolu infektivnih bolesti, samo 33 do 75 sati, u većini oko 2,5 dana.

Treba naglasiti da se infekcija može prenijeti na druge već prije pojave simptoma. U stvari, u ovom periodu smo najzarazniji i najvjerojatnije je da će i brzi test pokazati pozitivan rezultat.

Kako obolijevaju preboljeli?

Sve do delte, preboljelost se smatrala relativno dobrom, s oko 80% zaštite od ponovne infekcije. Kod omikrona pacijenti obolijevaju bar pet puta češće. Još nema pouzdanih podataka o tome koliko teško obole.

jednostavno?

Kako najlakše prepoznati razliku između simptoma omikrona, prehlade i gripe

Dok prethodna infekcija jednom od varijanti s početka grčkog alfabeta ne štiti od omikrona, neka istraživanja govore da bi moglo biti suprotno. Prema studiji iz Južne Afrike, oni koji su preboljeli omikronski oblik covida imaju četiri puta veću otpornost na deltu od onih koji nisu. Zbog toga virolozi vjeruju da bi omikron mogao brzo pobijediti deltu i postati dominantna verzija diljem svijeta.

Kako obolijevaju cijepljeni?

Mnogo češće su zaražene i cijepljene osobe. Kod cijepljenih vektorskim cjepivima (AstraZeneca, Janssen, Sputnik) zaštita od infekcije je skoro nikakva. Kod potpuno cijepljenih (dvije doze) mRNK vcjepivima (Moderna, Pfizer), zaštita od infekcije trebala bi biti oko 30%, a kod onih koji su cijepljeni booster dozom oko 70%.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Cijepljenje vrlo dobro štiti od teškog oblika bolesti koji bi zahtijevao kisik ili čak mehaničku ventilaciju pomoću respiratora. U SAD-u je omikronski val trenutno na vrhuncu. Prema riječima njujorškog doktora Craiga Spencera, iz Odjela za hitne slučajeve, bolest kod cijepljenih osoba se razlikuje na sljedeći način:

· Cijepljeni booster dozom (Moderna/Pfizer) obolijevaju u blažem obliku

· Cijepljeni s dvije doze (Moderna/Pfizer) obolijevaju u nešto težem obliku: više kašlju, umorniji su, temperatura je viša ili duže traje, ali nemaju kratak dah ili otežano disanje.

· Cijepljeni jednom dozom Janssena razbole se u još težem obliku: osjećaju se potpuno slabo, imaju temperaturu koja traje nekoliko dana, jači kašalj i kratak dah. Ali problemi nisu toliko ozbiljni da bi trebalo ići u bolnicu i/ili da bi trebali kisik. Budući da imaju relativno slabu zaštitu, booster doza mRNK je vrlo preporučljiva za one koji su cijepljeni vektorskim cjepivima.

· Skoro svi koji su morali biti hospitalzirani, bili su necijepljeni ističe Craig.

Pouzdanost brzih testova

Brzi testovi također pokazuju i infekcije omikronom, ali su prema nekim istraživanjima manje osjetljivi.

Antigenski test funkcionira na način da prepoznaje prisutnost proteina iz ovojnice virusa, specifične za koronavirus, bez obzira na soj (alfa, delta, omikron…). Međutim, da bi test pokazao pozitivan rezultat potrebna je određena količina virusa. Moguće je da brzi testovi slabije prepoznaju infekciju omikronom, zato što on izaziva blaže simptome i zato što bolest kraće traje.

Budući da se omikron brže razmnožava u grlu, u nekim državama sada briseve uzimaju iz grla, a ne iz nazofarinksa kao kod nas. Kod nekih pacijenata je test pokazao negativan rezultat, kada su bris uzeli iz nosa, i pozitivan, kada su ga uzeli iz grla. Zbog toga ima smisla, da prilikom testiranja brzim testom kod kuće, najprije uzmemo bris iz grla, a zatim iz nosa. Iz Nacionalne laboratorije za zdravlje, okoliš i hranu su nam odgovorili, da je “s obzirom na to da se omikron bolje veže za ćelije i razmnožava u ćelijama gornjih respiratornih puteva, moguće da će se promijeniti doktrina uzimanja briseva. Za sada nemamo informacije da se negdje promijenio način uzimanja briseva. Međutim nazofarinks je također dio gornjih respiratornih puteva i prema tome bris iz nazofarinksa je potpuno odgovarajući uzorak.”

Budući da su brzi testovi pouzdani samo kada imamo veliku količinu virusa, smisleno je ponavljati ih češće, posebno ukoliko smo bili u rizičnom kontaktu. Iako će prvi test pokazati negativan rezultat, preporučljivo je da se kasnije testiramo još nekoliko puta.

Ukoliko imamo simptome slične prehladi, preporučljivo je da nas liječnik uputi na PCR-testiranje. PCR- testovi su vrlo pouzdani bez obzira na verziju.

Zaraznost

Studija istraživača Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Hong Kongu je pokazala da se omikron u respiratornnim organima razmnožava čak 70 puta brže od delte. Razlog za njegovu veliku zaraznost bi mogao biti povezan s tim, da se više razmnožava u grlu i manje pogađa pluća.

S omikronom je koronavirus mutirao u najzarazniju varijantu do sada, što se vidi u državama u kojima je dominantna verzija. U Danskoj su na vrhuncu drugog vala bilježili najviše 600 infekcija na milijun stanovnika, trenutno ih je 3.600, a krivulja je još u usponu. U Ujedinjenom Kraljevstvu su u drugom valu imali najviše 870 infekcija na milijun stanovnika, sada ih imaju 2.500 (na dan u 7-dnevnom prosjeku).

Hoću li ću saznati da li sam zaražen omikronom?

Ne. Nakon PCR-testiranja ćete saznati samo jeste li ste pozitivni, ali ne i kojom varijantom ste zaraženi.

Radi li se o određenoj varijanti, u ovom slučaju omikronu, u laboratoriji mogu utvrditi metodom sekvenciranja, pri kojoj pregledaju slijed kompletnog genoma virusa. Radi se o kompleksnoj pretrazi, rutinski ne pregledaju sve uzorke, nego samo manji dio. Pretraga se radi u svrhu utvrđivanja koja varijanta preovladava na određenom području i kojom brzinom se širi, a ne u svrhu utvrđivanja varijante za svakoga.

U bolnicama njihovi laboratoriji redovno testiraju hospitalizirane s covidom-19, kako bi utvrdili je li netko zaražen omikronom.