Hype oko AI, gen AI-a i velikih jezičnih modela (LLM) ne jenjava, naročito od studenog 2022., kada je predstavljen ChatGPT. Interes korisnika se udvostručio, ulaganja u AI rastu osmerostruko, vlade zauzimaju jasnije stavove, a ulozi su sada visoki kao nikad. Neki čak tvrde da je riječ o “budućnosti čovječanstva”.
Prema podacima Coursere za Future of Jobs Report 2025, potražnja za edukacijom o generativnoj AI snažno raste među pojedincima i tvrtkama. Pojedinci se najviše usmjeravaju na osnovne vještine GenAI-a, poput prompt inženjeringa i etičke primjene AI-a, dok tvrtke fokus stavljaju na praktične primjene, primjerice učinkovitiju upotrebu Excela ili razvoj aplikacija. Ti trendovi pokazuju da se pojedinci usmjeravaju na temeljno znanje, a organizacije na brza poboljšanja produktivnosti.
Čak 38 novih unosa
Nedavno je Harvard Business Review objavio članak o stvarnoj upotrebi generativne umjetne inteligencije, temeljen na istraživanju provedenom 2025., uspoređujući ga s prvim takvim istraživanjem iz 2024. Cilj u oba slučaja bio je isti: povećati svijest te ubrzati pozitivne i korisne primjene generativnog AI-ja. Istraživanje polazi od pretpostavke: kada ljudi vide druge kako učinkovito i produktivno koriste tehnologiju koja im donosi prednost, veća je vjerojatnost da će i sami slijediti njihov primjer. Analizirani su online forumi poput Reddita i Quore, kao i članci koji su eksplicitno opisivali konkretne primjene generativne umjetne inteligencije, i to posljednjih 12 mjeseci. Reddit se, vjerojatno zahvaljujući svojoj pseudonimnosti, pokazao kao najbogatiji izvor uvida. Autor istraživanja osobno je pregledao objave, kategorizirao ih prema vrsti primjene i kvantificirao nalaze. Ukupno je identificirano 100 novih stvarnih slučajeva upotrebe.
U 2025. pojavilo se 38 novih unosa u top 100 slučajeva upotrebe u odnosu na godinu prije. Deset najčešćih primjena generativne umjetne inteligencije u 2025. pokazuje pomak s tehničkih prema emocionalnim područjima. Terapija/podrška je novi najčešći slučaj upotrebe, a tu su još dva nova unosa u top 5: “Organizacija života” i “Pronalaženje svrhe/smisla”.
Terapija i podrška sada su na samom vrhu — među najčešćim slučajevima upotrebe. Terapija uključuje strukturiranu podršku i vođenje u procesu suočavanja s psihološkim izazovima, dok podrška obuhvaća stalnu socijalnu i emocionalnu povezanost, ponekad čak i s romantičnom dimenzijom. Ovi slučajevi promatraju se zajedno jer oba zadovoljavaju temeljnu ljudsku potrebu za emocionalnom povezanošću i sigurnošću.
Tri ključne prednosti AI terapije jasno se ističu: dostupna je 24/7, relativno je pristupačna (nekad i besplatna) i dolazi bez straha od prosuđivanja. Upravo to posljednje često je najveća barijera za traženje stvarne ljudske pomoći — strah od stigme, srama i neprihvaćanja.
“Odakle ja dolazim, iz Južne Afrike, mentalno zdravlje gotovo da ne postoji; postoji 1 psiholog na svakih 100.000 ljudi i jedan psihijatar na svakih 300.000 ljudi. Veliki jezični modeli dostupni su svima i mogu pomoći. Nažalost, sigurnost podataka nije prioritet kad vam zdravlje propada, a preživljavanje je dnevni zadatak”.
Još jedan zanimljiv pomak vidi se u visokom plasmanu “Organizacije života” na 2. mjestu. Ljudi sve više koriste generativnu AI kako bi povećali svijest o navikama, ciljevima i svakodnevnim prioritetima — bilo da se radi o kućanskim obavezama, načinima samopomoći ili većoj učinkovitosti na poslu. AI sve češće u poslu preuzima funkciju osobnog asistenta: kada je integriran sa svim radnim alatima (e-mail, dokumenti, sastanci), može značajno rasteretiti zaposlenike, osloboditi mentalne kapacitete i omogućiti više vremena za strateški i kreativni rad.
Mislimo li više svojom glavom?
Na 3. mjestu nalazi se “Pronalaženje svrhe/smisla”. U svijetu koji se sve više percipira kao nesiguran, nepredvidiv i ubrzan, ljudi traže načine za dubinsku refleksiju, redefiniranje vrijednosti, prevladavanje unutarnjih blokada i usmjereno djelovanje. AI ovdje pomaže kroz savjetovanje, postavljanje pitanja koja potiču razmišljanje, strukturiranje osobnih ciljeva i podršku u održavanju fokusa. Takvi podaci nisu samo odraz tehnološkog napretka — oni su i važan signal da se potrebe ljudi nisu promijenile: potreba za podrškom, razumijevanjem, sigurnošću i svrhom i dalje su temeljne. Razlika je u tome što sve više tražimo nove načine da ih zadovoljimo — ponekad i uz pomoć umjetne inteligencije.
Upotreba velikih jezičnih modela (LLM) izazvala je podijeljena mišljenja: dok su neki korisnici priznali da su postali previše ovisni o AI-u i počeli prepuštati složene zadatke modelima, mnogi ističu AI kao ključan alat za osobno učenje i razvoj. Zabrinutost zbog AI-a najviše se osjeća u kontekstu obrazovanja, gdje roditelji i profesori ističu njegov potencijal da ometa razvoj kognitivnih vještina kod mladih, budući da kvalitetni radovi (seminarski, diplomski i sl.) mogu biti napisani doslovno u trenutku. Ipak, AI ima i značajan potencijal za unapređenje načina na koji razmišljamo i učimo. Poznato je da naš najbolji rad nastaje kad se osjećamo psihološki sigurno. AI nam, s mogućnošću neograničenog istraživanja i bez straha od prosuđivanja, omogućuje istraživanje velikih ideja i osobni rast.
Zaključno… Većina stručnjaka očekivala je da će se umjetna inteligencija najviše dokazati u tehničkim područjima. Iako već bilježi značajne uspjehe na tom polju, istraživanje sugerira da AI može biti jednako vrijedan — ili čak i još korisniji — u emocionalnim aspektima ljudskog života. Iako će taj pomak možda nekoga iznenaditi, on se savršeno uklapa u širu sliku koju vidimo zadnjih nekoliko godina – kako u svijetu rada, tako i u društvu općenito. Ljudi koriste generativnu umjetnu inteligenciju kako bi popunili praznine koje im moderna svakodnevica, užurbani ritam života i sve manji kapaciteti stvarne ljudske podrške često ostavljaju. Tehnologija može podržati, ali ne može zamijeniti temeljne ljudske potrebe za stvarnim odnosima, podrškom i svrhom.
Ovo je poziv na razmišljanje (ali i akciju) za svakoga od nas, a naročito lidere i menadžere: na trenutak se odmaknite od ekrana i iskreno postavite pitanje nekome u svojoj okolini: “Kako si?”