Da bi se večina od tri i pol milijarde kuna iliti trećina bolničkih budžeta, kojima se još uvijek upravlja na papirnati način, informatizirala i time postalo transparentnije kako se taj novac troši, dovoljno je uložiti 30 do 40 milijuna kuna tvrde u najvećoj hrvatskoj softverskoj tvrtci IN2 grupi.

Branka Lasić, direktorica sektora zdravstva IN2 grupe na konferenciji Hospital days 2013, kojoj je Poslovni dnevnik medijski pokrovitelj, kaže da u Hrvatskoj postoji tehničko rješenje. Navodi da IN2 grupa za spomenuti iznos može tehnički uvesti BIS sustav, ekvivalent ERP sustavima u tvrtkama, u 20 neinformatiziranih bolnica. "Nije rješenje čekati da stignu novci iz europskih fondova da bi se financirala informatizacija bolnica, jer ona je ključna za uspješnu sanaciju zdravstvenog sustava", kaže Lasić. Pojašnjava da se sada planiraju mali pomaci, a da je sustav zapravo na tako niskim granama da se ne može malim pomacima ići naprijed.

U Hrvatskoj se primjerice pojavio startup koji razvija medvjediča sa senzorima za mjerenje stanja djeteta dok se njima igra i takve informacije šalje na mobilni uređaj ili pak bolničkom IT sustavu BIS-u. Sličnih novih zdravstvenih pomagala i usluga ima sve više. No, u IN2 grupi pojašnjavaju da je za njihovo korištenje preduvjet temeljna informatizacija bolnica kao što je tvrtkama to uvođenje ERP-a. Lasić dodaje da bi za brzu informatizaciju 20 neinformatiziranih bolnica trebalo relativno malo vremena. Za nekoliko većih bolnica riječ je o godinu dana, a za manje bolnice tri do šest mjeseci. "Ukoliko bi na tome moglo raditi više ljudi onda se to može raditi i paralelno", kaže Lasić.

Navodi primjer da su u KBC-u Zagrebu, najvećoj bolnici u Hrvatskoj, BIS sustav inicijalno uveli za šest mjeseci. Time su pokrili 70 posto svih funkcija, a preostale su rješili u naredne dvije godine. Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2 grupe ističe da se to može izvesti postavljanjem BIS sustava na lokaciji korisnika ili pak pomoću cloud tehnologije. U ovom drugom slučaju, to bi za bolnice bilo jeftinije. "U tom slučaju nemaju investicije u infrastrukturu i nemaju potrebe zapošljavati još informatičara", kaže Mandić. 

Kadroviranje

Premalo informatičara

Branka Lasić je upozorila na iznimno slabu kapacitiranost stručnog IT osoblja u domaćem zdravstvenom sustavu. Prema njezinim riječima, u zdravstvu radi 40 tisuća ljudi, a da im IT podršku pruža tek 200 informatičara. Kaže da osim KBC-ova gotovo nitko nije napravio neki pomak, jer se čekaju sredstva iz EU fondova. "S druge strane, postoje rješenja koja pokazuju koliko se može uštedjeti odmah", rekla je Lasić.