Najveći hrvatski softverski izvoznik, tvrtka Span iz Zagreba, pokrenula je poreznu inicijativu za izvoznike.

Span je lani platio više od dva milijuna kuna poreza po odbitku, mahom u državama članicama EU poput Slovenije, nakon čega se kompanija odlučila potražiti savjet poreznih stručnjaka. Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana i član uprave udruženja softverskih izvoznika CISEx-a ističe da ga je iznenadilo ono što je doznao. "Izvoznici softvera poput nas ubrzano šire prodaju na tržišta EU, ali u Hrvatskoj je iznimno malo znanja o tome kako preskočiti porezne prepreke s kojima će se na tom putu susresti, pa smo pozvali članice na suradnju na osnivanju poreznih klastera i akcije prema Poreznoj upravi", kaže Dujmović.

Pojašnjava da mu je lani dva milijuna kuna kapitala ostalo zarobljeno u proračunima stranih država, članica EU, od kojih s mnogima Hrvatska ima potpisan Sporazum o sprečavanju dvostrukog oporezivanja. Porezna uprava u Hrvatskoj to mu na kraju godine priznaje kao porezni odbitak te uzme u obzir činjenicu da postoje sporazumi o sprečavanju dvostrukog oporezivanja. Taj novac, međutim, priznaje mu se tek kod predaje godišnjih izvješća, više od 15 mjeseci od prve uplate akontacije, dok cijelo to vrijeme plaća punu akontaciju poreza na dobit u Hrvatskoj.

"To znači da mi dva milijuna kuna obrtnih sredstava stoji bespotrebno u nekom poreznom oblaku i zato pokušavamo objasniti odgovornima da pri pregovorima o sporazumima o sprečavanju dvostrukog oporezivanja uzmu u obzir da Hrvatska sve više proizvodi softver i prodaje ga kao licencije i u strategiji pregovaranja pokuša izboriti nultu stopu poreza na licencije, kao što imaju mnoge države svijeta", kaže Dujmović. Pojašnjava da takav problem ne pogađa proizvođače robe, čak ni one proizvođače softvera koji prodaju softver po narudžbi, odnosno one koji prodaju paketirani softver. Porez po odbitku plaća se na određene vrste usluga i licencije.

"Ovakve probleme nismo imali dok nismo narasli i znatno povećali izvoz softvera po modelu licencija, željeli bismo da se u Hrvatskoj mogu izgraditi ozbiljne softverske kompanije, a to će biti moguće samo ako se izbjegnu administrativne i porezne barijere koje mnoge države strateški ruše. Kao jedan od primjera navodim Švicarsku koja sistematski privlači tvrtke koje se bave intelektualnim kapitalom i u sporazumima je gotovo sa svim zemljama izborila nultu stopu za transfere prava i licencija", kaže Dujmović.

Stoga je pozvao izvoznike softvera da se jave, da pronađu zemlje u koje najviše izvoze i u njima zajednički i potpuno legalno osnuju tvrtke, svojevsrne porezne klastere. Kao rezultat, tvrtke bi iz svih članica EU primale puni iznos od prodaje svog softvera, dok bi u Hrvatskoj plaćale porez. "Unajmili smo vrlo skupe i vjerojatno najbolje porezne savjetnike kako bismo doznali za to, a čak ni oni isprva nisu znali da nam to omogućuju dvije direktive EU, dok su s druge strane to znali u Poreznoj upravi i zato je dio inicijative usmjeren na to da se potakne Poreznu upravu da to znanje podjeli s našim poduzetnicima te poveća priljev poreza od domaće softverske industrije u Hrvatsku za oko 40 milijuna kuna", kaže Dujmović. Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja sve je ozbiljnija tema za hrvatske proizvođače softvera koji su lani, prema podacima Svjetske trgovinske organizacije, imali najveći skok izvoza na svijetu, čak 40 posto, na 1,55 milijardi kuna. "Direktive EU, koje smo otkrili i koje nam omogućuju da lakše izvozimo softver iz Hrvatske u članice EU, nisu jednostavne za primjenu i zato trebamo pomoć", zaključuje Dujmović.