Udio tržišta IT usluga u bruto domaćem proizvodu u hrvatskoj je 2,3 posto, dok je prosječan udjel u svijetu 2,5 posto, a u središnjoj i istočnoj Europi 1,7 posto. Lani je u četvrtom tromjesečju rast prodaje računala iznosio 28 posto, a i dalje su vodeći stolni kompjutori

U svibnju 2006. godine USAID je procijenio da će Srbija u iduće tri godine preteći Hrvatsku u IT sektoru. Ta se prognoza nije obistinila, a hrvatski IT sektor lani je dosegnuo promet od oko milijardu dolara. Prema podacima iz studije što ju je napravila agencija IDC Adriatics, vrijednost tržišta informacijskih tehnologija (IT) u Hrvatskoj za 2007. procjenjuje se na oko 5,9 milijardi kuna. Prema rezultatima te studije, udio tržišta IT usluga u bruto domaćem proizvodu u Hrvatskoj je 2,3 posto, dok je prosječan udjel u svijetu 2,5 posto, a u središnjoj i istočnoj Europi 1,7 posto. Riječ je o studiji o ekonomskim učincima informacijskih tehnologija u Hrvatskoj koja je dio globalnog IDC-eva istraživanja provedenog u 82 zemlje s namjerom boljeg razumijevanja uloge IT tehnologija u razvoju gospodarstva.

Prevlast hardvera
Boris Žitnik, direktor agencije IDC Adriatics, tvrdi da u strukturi hrvatskog tržišta prevladava hardver sa 51 posto udjela, dok se 16 posto odnosi na softver. Domaći IT sektor zapošljava 26.000 informatičkih stručnjaka. Budući da je Microsoft naručio predstavljanje studije zvane “Ekonomski utjecaj informacijske tehnologije”, Žitnik je izvukao podatak da je broj zaposlenih vezan uz primjenu neke od Microsoftovih tehnologija 12.000 što je 46 posto radne snage u hrvatskom IT-u. Ukupno gledano, najveći broj zaposlenih, njih 52 posto, radi na razvoju, distribuciji, instalaciji ili servisiranju softvera. Inače, hrvatski IT prema mnogim pokazateljima je vrlo zdrava grana hrvatskoga gospodarstva. Primjerice, njegova prosječna stopa rasta od 2006. do 2011. godine procjenjuje se na 8,1 posto što je znatno brže od rasta hrvatskog BDP-a. Zbog takvog rasta Žitnik predviđa da će se do 2011. godine stvoriti više od sedam tisuća novih radnih mjesta i potaknuti otvaranje oko 200 novih informatičkih tvrtki. I država će od IT sektora, kako se predviđa, u sljedeće četiri godine zaraditi od poreznih davanja 2,2 milijarde kuna te 4,8 milijardi kuna u obliku prihoda koji se uračunavaju u BDP-u. Jedan od pokazatelja dobrog rasta hrvatskog IT-a sve je veći obujam prodaje računala. Svakog radnog dana u Hrvatskoj se proda više od tisuću računala. Prosjek za prošlu godinu kreće se oko 1300 računala dnevno, a u najuspješnijem četvrtom tromjesečju 2007. godine Hrvati su iz trgovina iznosili gotovo 1600 računala dnevno. Riječ je o okvirnoj procjeni na temelju podataka koje je objavio IDC. Ta agencija tvrdi da je u Hrvatskoj u posljednjem tromjesečju 2007. godine prodano 103.730 računala. Iz tih podataka može se zaključiti da se lani u samo jednom tromjesečju prodalo više računala nego u cijeloj 2000. godini. Prosječan rast prodaje računala u Hrvatskoj već nekoliko godina zaredom mjeri se dvoznamenkastim stopama i polako se približio iznosu od 30 posto godišnje. U četvrtom tromjesečju 2007. rast prodaje računala iznosio je 28 posto. Najveći rast zabilježen je u segmentu prijenosnika, 33 posto, potom stolnih računala, 25 posto, dok je tržište poslužitelja gotovo u stagnaciji s rastom prodaje od svega 0,4 posto. Nominalno pak i dalje predvode stolna računala.

Njih je u posljednjem tromjesečju 2007. godine prodano 52.899, slijede prijenosnici sa 48.312 i na začelju su poslužitelji sa 2519 prodanih jedinica. U regionalnim okvirima rast prodaje računala još je brži nego u nas. Primjerice, IDC Adriatics objavio je da je u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji u četvrtom tromjesečju 2007. prodano ukupno 291.157 računala što je 34 posto više nego u istom razdoblju 2006. godine. Drugi pokazatelj vrlo dobrog rasta hrvatskog IT-a su preuzimanja i spajanja, odnosno konsolidacija sektora. Tako su vodeće strane IT tvrtke u Hrvatskoj, kao što su Siemens, Ericsson Nikola Tesla, HP i IBM, počele znatno širiti svoje operacije. Strane tvrtke također su krenule u preuzimanja hrvatskih tvrtki, pa je tako austrijski S&T preuzeo hrvatski Epsilon, a poljski Asseco obavio je akviziciju Arbor Informatike i Logosa. Slične su korake poduzele i domaće tvrtke poput IN2 koji je preuzeo tvrtke Info Opus i IGEA-u. U Hrvatskoj se, naime, u IT sektoru nalazi oko dvije tisuće manjih informatičkih tvrtki, što je velik nesrazmjer u odnosu na ukupnu veličinu tržišta jer takva struktura uvelike inhibira mogućnost preuzimanja i izvođenja većih i složenijih projekata.

Rascjepkano tržište
Kako tvrde u IDC-u, o tom se problemu do sada često pristupalo na način da takve projekte preuzme neka od prisutnih velikih stranih tvrtki te da zatim dio poslova povjeri manjim podugovaračima, strani primjeri pokazuju kako će zaoštravanje tržišne utakmice u konačnici neminovno dovesti do izravnog osnaživanja velikih organizacija apsorpcijom manjih tvrtki. Danas se IT sektor sve više promatra u sinergiji s telekomunikacijama. Nije stoga neobično što primjerice udruga Hrvatski izvoznici (HIZ) i HGK imaju statistike koje obrađuju ICT sektor u Hrvatskoj. Prema podacima udruge Hrvatski izvoznici (HIZ) i statistici HGK, domaći je telekomunikacijsko-informacijski sektor (ICT) u 2006. ostvario promet od 37,17 milijardi kuna uz dobit od 5,84 milijarde kuna. Drugim riječima, njihov ukupni promet iznosi gotovo osam milijardi dolara, a dobit telekoma i IT tvrtki u Hrvatskoj premašuje milijardu dolara. Najveći tržišni dobitnici su telekomi, a posebno tvrtka T-HT, na koju otpada približno petina tržišta po prihodima i trećina po dobiti. U HIZ-u stoga tvrde da će država financijski poduprijeti ICT sektor da prebrodi proces prilagođavanja EU, i to osnivanjem domaćeg ICT klastera. U Hrvatskoj je već osnovano nekoliko manjih IT klastera koji su uglavnom izvozno orijentirani.