Hrvatska udruga poslodavaca i Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavili su rezultate analize hrvatskog ICT sektora te njegove globalne konkurentnosti konstatirajući da je njegov rast i dalje ograničen zbog izostanka sustavnih rješenja na razini države koja bi mu osigurala kvalitetnije okruženje i poticajnije uvjete.

Analizu poslovanja hrvatskog ICT sektora u 2015. koju je izradila tvrtka Bisnode prezentirali su Hrvoje Balen, potpredsjednik HUP – Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti i nacionalni koordinator inicijative „eSkills for Jobs“ te Branimir Kovačić, viši financijski analitičar, Bisnode d.o.o.

Analiza je pokazala da ICT sektor zapošljava gotovo 32 tisuće ljudi i ostvaruje prihod od 31 milijarde kuna. Konsolidirani izvoz ove industrije premašio je 5 milijardi kuna i rast po stopi od 12 posto, što je znatno više od rasta izvoza ostatka gospodarstva Republike Hrvatske. Osvrćući se na stanje sektora informacijsko-komunikacijskih tehnologija, Hrvoje Balen istaknuo je važnost težnje prema izvrsnosti i u ovoj industriji: „Možda je zaista došao trenutak da si postavimo hrabre ciljeve za ovaj sektor i težimo višem od pukog prosjeka.“

U sektoru informacijsko komunikacijskih tehnologija, ponovno se kao predvodnik ističe sektor računalnog programiranja (proizvodnje softvera) i IT usluga, koji najviše zapošljava od svih podsektora unutar informacijsko – komunikacijskih tehnologija. Računalno programiranje je jedan od sektora, uvrštenih u ključne industrijske sektore, a svojim rezultatima popeo se na sam vrh, uz bok farmaceutskoj i metalnoj industriji. Prihod ovog ICT podsektora rastao je 11 posto, no posebno se ističe rezultat ostvaren u izvozu – čak 31% samo u 2015. godini. Zaključeno je kako je potrebno ICT sektor učiniti još boljim i većim te u njemu zaposliti još više mladih ljudi: „Potencijal kompletnog ICT sektora je takav da već i ovim linearnim rastom možemo doseći 50.000 zaposlenih u sljedećih 8 godina, od čega najveći dio u razvoju softvera i IT usluga. Ograničavajući faktor ostaju stručni ljudi, odnosno nedostatak kvalificiranih profesionalaca koji će stupiti na tržište rada, ali i taj problem se može riješiti strukturiranim pristupom obrazovanju.“ – naglasio je Hrvoje Balen.

„I ICT sektor je talac neprovođenja reformi. Jedna od ključnih reformi za ovaj sektor je reforma sustava obrazovanja koja bi osigurala dovoljan broj adekvatno educiranih kadrova za kojima u ICT sektoru postoji velika potražnja, ali ona još uvijek nije započela. Brzina promjena je iznimno važna jer ICT je globalna industrija koja se vrlo lako seli tamo gdje ima bolje uvjete. Odlaganjem promjena i donošenja odluka koje će podržati razvoj infrastrukture potrebne ICT industriji propuštamo velike prilike i prepuštamo drugim ekonomijama da od njih daleko više profitiraju “, rekao je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a koji je predstavio rezultate najnovijeg istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi na 54. poziciji među 139 zemalja. S ocjenom 4,3 Hrvatska je zadržala istu poziciju kao i prethodne dvije godine, a među zemljama jugoistočne Europe bolje su pozicionirane Makedonija (46.) i Crna Gora (51.).

Nakon predstavljanja rezultata analize stanja i konkurentnosti ICT sektora o mogućnostima njegova razvoja i ključnim ograničenjima razgovaralo se na panelu u kojem sudjelovali Adrian Ježina, predsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti i član Uprave Vipneta, Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2, Luka Abrus, suvlasnik tvrtke Pet minuta i Ante Vrdelja, CROTEAM, Klaster hrvatskih proizvođača računalnih igara. Raspravu je moderirao Ivan Maglić, Gartner Adriatic/Calisto d.o.o. Ježina je naglasio potrebu za promjenama u svim segmentima poduzetništva koje će morati digitalno transformirati svoje poslovanje ukoliko želi preživjeti na tržištu: „Teško je realnom sektoru postati konkurentan uz takav utjecaj države koji je kod nas i dalje većinom negativan. No, tvrtke se same moraju raditi na digitalizaciji jer oni koji se ne prilagode počet će zaostajati za svojom konkurencijom.“ O važnosti industrije proizvodnje računalnih igara govorio je Ante Vrdelja: „Mislimo da smo prepoznati kao važan dio ICT industrije, a zainteresiranost za naš sektor sve više raste. 80 000 ljudi je prošle godine sudjelovalo na Infogameru koji je najveći sajam računalnih igara u Hrvatskoj organiziran u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom. Usmjereni smo mahom na izvoz koji nam kontinuirano raste i naš fokus ostaje na inozemnim tržištima.“

Kao zaključak istaknuto je da usprkos velikom uspjehu i rastu ICT sektora sa svim njegovim pod-granama, stvarna podrška države i dalje izostaje te su ti uspjesi i dalje nedovoljni s obzirom na puni potencijal ove industrijske grane koji i dalje nije u potpunosti iskorišten.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost