Hrvatski ICT sektor izrastao je u jedan od najuspješnijih dijelova gospodarstva, ali njegova sljedeća razvojna faza neće se mjeriti samo rastom prihoda i broja zaposlenih, nego time može li postati stvarni pokretač transformacije cijeloga gospodarstva.
Domaća informacijsko-komunikacijska (ICT) industrija ulazi u novo razvojno razdoblje obilježeno ubrzanom digitalnom transformacijom, rastućom primjenom umjetne inteligencije i sve snažnijim europskim naglaskom na tehnološku suverenost i konkurentnost, istaknuli su iz HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP-ICT) tijekom predstavljanja dokumenta “Stanje digitalizacije Hrvatske i preporuke za ubrzanje digitalne transformacije”.
U analizi koju su predstavili istaknuto je da će sektor istodobno biti suočen sa značajnim razvojnim prilikama, ali i izazovima koji će zahtijevati koordinirano djelovanje države, gospodarstva i akademske zajednice.
Milijarde u prihodima
Hrvatski ICT jedan je od dinamičnijih dijelova našega gospodarstva. Ukupni prihodi industrije u 2025. godini dosegnuli su gotovo osam milijardi eura, što je rast od 7,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, uz nastavak pozitivnih trendova u svim ključnim poslovnim pokazateljima, pokazala je HUP-ova analiza.
“Broj zaposlenih porastao je na 56 tisuća, što pokazuje da se rast sektora nastavlja i da se hrvatski IT ne predaje. U segmentu digitalizacije društva, u nekim segmentima Hrvatska je napredovala, u nekim stagnira, a u nekima je nazadovala. Kao perjanica ističe se prije svega, telekomunikacijska industrija, odnosno povezivost (connectivity), koja stoji sve bolje zahvaljujući privatnim investicijama telekom operatera”, rekao je predsjednik HUP-ICT-a Hrvoje Josip Balen.
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, osvrnuo se na aspekt konkurentnosti, posebno na rast troška rada u sektoru. Naveo je da je od 2019. godine trošak rada, mjeren udjelom u prihodima, porastao s 20 posto prihoda na 26,5 posto u svega pet do šest godina, što je značajno povećanje troška rada i utječe na globalnu konkurentnost sektora.
“Kao mjere za stvaranje boljih uvjeta za ulaganja i posljedično povećanje produktivnosti predlažemo porezno rasterećenje za ICT sektor, koji se kao globalna industrija natječe za ulaganja. Prioritet bi trebalo biti približavanje poreznog klina za srednje i više plaće razinama pet najkonkurentnijih članica Europske unije, pri čemu postoji prostor za smanjenje od oko deset posto”, izjavio je Stojić i dodao: “Potrebno je smanjiti parafiskalne namete, a naše analize pokazuju da oni mogu dosezati i do 20 posto. Kada je riječ o subvencijama za ulaganja u istraživanje i razvoj, one jesu povećane posljednjih godina, ali su i dalje, mjereno udjelom u BDP-u, dvostruko manje od prosjeka OECD-a.”
Prema Stojićevim riječima, ako Hrvatska želi razvijati globalno konkurentne IT proizvode, mora osigurati konkurentan trošak rada, ali i snažniji sustav poticanja istraživanja i razvoja. HUP-ov glavni ekonomist rekao je da mnoge zemlje snažno interveniraju u tom području te da će one koje budu više ulagale imati veće šanse za rast produktivnosti, veća ulaganja u umjetnu inteligenciju i daljnji razvoj sektora.
Struktura gospodarstva
Jedno od ključnih pitanja za budući razvoj sektora je imaju li hrvatske kompanije dovoljno znanja i kapaciteta za prelazak prema složenijim tehnološkim rješenjima. Iz HUP-ICT-a odgovorili na pitanje jesu li vještine jedan od ključnih odgovora na paradoks konkurentnosti, situaciju u kojoj Hrvatska ima sve razvijeniju digitalnu infrastrukturu, ali još uvijek nedovoljno koristi njezin potencijal. Poručili su kako problem nije moguće promatrati samo kroz pitanje vještina, već i kroz strukturu gospodarstva. Hrvatsko gospodarstvo u velikoj je mjeri servisno orijentirano, pri čemu se znatan dio usluga odnosi na osnovne djelatnosti, poput turizma i drugih uslužnih sektora, dok je manje kompanija koje razvijaju vlastite proizvode i usluge veće dodane vrijednosti.
Upravo je to bio jedan od ciljeva strategije pametne specijalizacije – potaknuti razvoj gospodarstva prema proizvodima i inovacijama. Iz HUP-ICT-a tvrde da i sam ICT sektor mora proći transformaciju iz pretežito servisnog modela prema produktnom modelu, pri čemu servisne usluge i dalje ostaju važan dio sektora, ali je potrebno razvijati više vlastitih proizvoda i digitalnih platformi.
Ključno pitanje za budući razvoj zato nije samo može li ICT sektor nastaviti rasti, nego može li se taj rast preliti na ostatak gospodarstva. Snažan ICT sektor sam po sebi nije dovoljan ako digitalna rješenja ostaju koncentrirana unutar tehnoloških kompanija, dok ih širi poslovni sektor ne koristi u dovoljnoj mjeri. Veća primjena digitalnih alata u industriji, trgovini, turizmu, financijama i javnom sektoru jedan je od ključnih preduvjeta za rast produktivnosti i konkurentnosti cijeloga gospodarstva.
Prostor za napredak
Kada je riječ o digitalizaciji gospodarstva, Hrvatska je i dalje ispod prosjeka Europske unije te ne napreduje dovoljno brzo, što se posebno vidi u području primjene umjetne inteligencije (AI) i drugih digitalnih tehnologija. Prostor za napredak postoji i u području digitalnih javnih usluga, koje također zaostaju za prosjekom Unije. Taj raskorak između razvijenog ICT sektora i stvarne primjene tehnologije u gospodarstvu vidi se i u poslovnoj praksi. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2025. godinu, gotovo sva hrvatska poduzeća koriste računala s pristupom internetu, no napredniji oblici digitalizacije još nisu jednako rašireni.
Internetska prodaja čini 18 posto ukupne prodaje roba i usluga, dok usluge računalnog oblaka koristi 47 posto poduzeća. Podaci pokazuju da iduća faza digitalne transformacije neće biti samo pitanje razvoja tehnološkog sektora, nego sposobnosti ostatka gospodarstva da digitalne alate pretvori u veću učinkovitost i produktivnost.
“U telekomunikaciji je digitalna infrastruktura ono što stvaramo i gradimo i ona je iznad prosjeka Europske unije u smislu pokrivenosti optičkih i 5G mreža”, rekao je Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP-ICT-a i član Uprave Hrvatskog telekoma, i dodao: “Problem je u korištenju te infrastrukture. Ne koristimo je dovoljno i tu trebamo imati određene mjere kojima ćemo potaknuti njezino korištenje. Cilj Europske unije, ali i naš cilj, je da cijela Hrvatska bude pokrivena brzim internetom, kako to laički kažemo. Trenutačno smo na oko 77 posto pokrivenosti, a pred nama je zadnji korak, koji je ujedno i najzahtjevniji jer uključuje ruralna područja koja su komercijalno neisplativa. Za to nam trebaju podrška države, podrška fondova i subvencije kako bismo cijelu Hrvatsku mogli pokriti brzim internetom.”
Đuranović je istaknuo kako je cilj smanjiti, odnosno potpuno ukloniti digitalni jaz između ruralne i urbane Hrvatske, čime bi se posredno smanjio i društveni jaz. Dodao je kako se društvene razlike mogu smanjiti i kroz povećano korištenje umjetne inteligencije, koju smatra revolucionarnom tehnologijom koja može pomaknuti granice u različitim područjima. Prema njegovim riječima, umjetna inteligencija stvara nove mogućnosti, smanjuje razlike i omogućuje da znanje postane dostupnije svima, zbog čega je važno iskoristiti njezin potencijal.
Upravo će umjetna inteligencija biti jedan od ključnih čimbenika koji će odrediti sljedeću fazu razvoja ICT sektora. Za razliku od prijašnjih tehnoloških ciklusa, AI ne mijenja samo alate kojima se kompanije koriste, nego način na koji nastaju proizvodi, razvijaju usluge i organizira poslovanje. Za IT sektor to znači prelazak s modela koji se temelji poglavito na dostupnosti stručnjaka prema modelu u kojem će ključnu prednost imati kompanije koje uspiju spojiti tehnološko znanje, podatke i inovacije.
Pitanje AI-ja
“Po pitanju umjetne inteligencije, ono što se često percipira kao njezin negativan utjecaj odnosi se na broj zaposlenih. Umjetna inteligencija, kada se promatra kao rješenje, u pravilu djeluje negativno na juniore i pripravnike, i to ne samo u računarstvu, nego i među marketinškim stručnjacima, pravnicima, financijašima, a na kraju i računalnim programerima. Međutim, naše istraživanje i analiza pokazali su da broj zaposlenih i dalje raste. Smatramo da je potrebno potaknuti mjere zapošljavanja mladih jer je pripravništvo u ovom trenutku izrazito podcijenjeno.
Tvrtke, posebno male i srednje, lakše se odlučuju zapošljavati ljude s iskustvom i traže kandidate s iskustvom, nego ulagati u razvoj mladih zaposlenika jer za to često nemaju dovoljno kapaciteta. Iz tog razloga vrlo konkretno predlažemo povratak mjere pripravništva, odnosno takozvane mjere B1 i B2, koje predstavljaju poticanje zapošljavanja uz oslobođenje zdravstvenog doprinosa”, naglasio je Balen. Umjetna inteligencija je, slažu se svi, novi alat kojim ćemo se služiti u svim gotovo poslovnim sektorima. Zahvaljujući domaćem ICT-u Hrvatska ima dobru bazu za vlastiti razvoj zbog izgrađene infrastrukture i rasta prihoda, no ostaje vidjeti može li ovaj napredak tehnologije dovesti do veće produktivnosti u cijelom gospodarstvu, a ne samo u jednom sektoru.
