Lani je, prema podacima Nacionalnoga sigurnosnog centra CARNet CERT-a, u prosjeku tijekom radnog vremena svakih pola sata jedna hrvatska tvrtka slala spam, i to unatoč zakonom propisanim kaznama od 100.000 do milijun kuna.

Tih 4374 spam poruka na hrvatskom jeziku na adrese tisuća primatelja koji ih nisu željeli dio je od ukupno 49.622 spam poruke koje su tijekom prošle godine dobili građani Hrvatske.Goran Škvarč, koordinator odnosa s javnošću CARNeta, upozorava na to da građani prijave tek mali broj onih koji šalju neželjene poruke, tzv. spam, iako se u nekim spamovima ne nalaze samo promotivne poruke, već razni maliciozni sadržaji, od virusa do pokušaja krađe bankarskih PIN-ova i inih podataka. No, Škvarč upozorava i na to da statistika pokazuje da su građani postali svjesniji tih opasnosti."Lani smo primili četiri prijave za slanje neželjenih elektroničkih poruka, a ove godine njih 12", kaže Škvarč.

Dobra praksa
Mario Frančešević, osnivač agencije za internetski marketing SeekAndHit, kaže kako ga stoga nisu iznenadili slučajevi preprodaja spam baza podataka na koje su upozorili osnivačica startupa Sizem Ana Kolarević, kao i community manager Ilija Brajković iz tvrtke Akcija."Čini mi se da državna tijela tu ne reagiraju kako bi trebala, pa ljudi i ne prijavljuju spam jer misle da to neće donijeti nikakav učinak", kaže Frančešević,Dodaje da s druge strane tvrtke koje to rade očito još nisu čule za druge oblike komunikacije. Objašnjava da se danas u poslovnoj komunikaciji preferiraju servisi poput LinkedIna, a u komunikaciji prema krajnjim potrošačima servisi poput Facebooka."Nema govora o tome da se odustalo od e-mail marketinga, odnosno slanja promotivnih e-mailova, ali to se danas radi tako da poslovnjacima ili potrošačima prvo date neki povod ili vrijednost, kako bi vam oni dali svoje kontakte da ih možete uvrstiti na svoju mailing listu ili newsletter", kaže Frančešević te naglašava da razlog nije samo regulativa već i taj što takva e-mail kampanja bude učinkovitija.

S tim se slaže i Damir Podhorski, direktor osječke agencije za internetski marketing Escape studija. Navodi kako tvrtke koje se ogluše o dobru praksu riskiraju da ih progone državna tijela i plate velike kazne, ali i da im kupci blokiraju pristup mail sandučiću. "Najveća briga koju danas imate kad radite e-mail kampanju je da vas spam filtar na Googleu, od operatera, ili na nekom drugom mjestu, ne označi kao spam i baci u Trash, a zatim ste još pred izazovom da vam to ne učini i korisnik", objašnjava Podhorski i navodi da se zbog toga više isplati graditi kvalitetne kontakte nego ići na masovnost.Razlog što neke hrvatske tvrtke ipak pokleknu pred iskušenjem je u tome što, unatoč svim upozorenjima, još uvijek 14-15 posto spam mailova korisnici otvore, pročitaju, pa čak i kupe ono što se u njima nudi. Podatak je to iz siječnja 2012. iz istraživanja tvrtke Vircom, koja razvija rješenja za e-mail sigurnost.

Hakom prešućuje
U regulatoru telekomunikacijskog tržišta Hakomu, koji je po zakonu zadužen i za kažnjavanje spamera, pokušali smo dobiti odgovor što oni čine po tom pitanju. No, nisu baš bili susretljivi. Umjesto konkretnih podataka poslali su nam nekoliko svojih zapažanja. Tvrde da u posljednje vrijeme nisu zamijetili porast zbog spama te ističu da su u nekim slučajevima spameri završili na sudu."Vezano uz kršenje odredbi članka 107. Zakona o elektroničkim komunikacijama, Hakom je podnosio prijave sudu, koji je donio odgovarajuće presude", poručili su iz Hakoma.Na žalost, nitko drugi iz branše koga smo kontaktirali nikada nije čuo za takve slučajeve, a u Hakomu nisu željeli dati niti jedan podatak kojim bi potkrijepili taj svoj navod.Stručnjaci za internetski marketing nisu iznenađeni i tvrtkama savjetuju da koriste prokušanu dobru praksu. Ona je različita za veleprodajne i maloprodajne tvrtke. Damir Podhorski iz Escapea objašnjava u slučaju kad tvrtke šalju drugim tvrtkama e-mail to rijetko može biti protumačeno kao spam, jer zakon tu radi izuzetak.

"Tvrtke djeluju javno, imaju javno objavljene e-mail adrese i zato im možete bezbrižno slati promotivne i ine ponude e-mailom, ali ako, naravno, odjednom to pošaljete na 5000 takvih adresa nije isključeno da će vas prozvati spamerom", kaže Podhorski i dodaje da je važno biti odmjeren.Navodi da je s druge strane u slučaju kada se e-mail šalje potrošačima, odnosno fizičkim osobama, zakon vrlo rigorozan."Ne možete ni obrađivati osobne podatke bez dozvole građana, a kamo li slati im e-mailove ako oni na to nisu pristali", pojašnjava Podhorski.Mario Frančešević iz SeekAndHita dodaje da ipak postoji nekoliko načina na koje možete dobiti e-mail adrese građana na koje možete slati svoje promotivne poruke."Uključite ih u svoju Facebook kampanju i zamolite za e-mail podrške, otvorite prozorčić za newsletter na svojoj internetskoj stranici, ponudite im na download neku igricu, slike ili dokument koji ih interesira u zamijenu za e-mail", navodi Frančešević. Dodaje da prema zakonu obavezno moraju navesti i kako se korisnik naknadno može skinuti s njihove mailing liste.

Potreban pristanak
Kao što su upozorili svi internetski stručnjaci koje smo kontaktirali, e-mail adrese potrošača za slanje promotivnih poruka nije mudro nabaviti od dilera spam baza podataka. Kao u slučaju koji je raskrinkala Ana Kolarević, prijavivši osječku udrugu Projekt Dot Com Hrvatska zbog sumnje da tvrtkama preprodaje spam baze podataka. U tom se slučaju spominjao čak Google Hrvatska, koji tvrdi da mu to nije poslovna praksa i da istražuje slučaj.U Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) pojašnjavaju da zakon propisuje da se takvi e-mailovi pribavljaju izravno od potrošača, da je prodaja spam baza podataka bez dozvole građana čiji su e-mailovi navedeni u bazi zabranjena Zakonom o zaštiti osobnih podataka, uz kaznu od 20 do 40 tisuća kuna za tvrtku i od pet do 10 tisuća kuna za odgovornu osobu. "Za fizičke osobe uvijek treba paziti na članak 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka, koji trebaju dati pristanak", kaže zamjenica ravnatelja AZOP-a Dubravka Dolenc.

Dobra praksa

Standardni posao operatera

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Svi operateri, od HT-a i Vipneta do Tele2 i Metroneta, kažu da surađuju s Hakomom u prevenciji spama, ali i da sami nude zaštitu svojim korisnicima. HT navodi kako uz postavljene antispam filtre nudi i posebnu uslugu Roditeljska zaštita, gdje roditelji posebno mogu zaštititi djecu, a Vipnet da na takve prijave odmah reagira sukladno zakonu. U Metronetu kažu kako imaju postavljene filtre, da surađuju i s CARNet CERT-om te da je to danas sastavni dio posla operatera. 

Servis za slanje maila

Čak i ako šaljete e-mailove korisnicima koji su ih pristali primati, poželjno je da ih šaljete preko specijaliziranih servisa poput CampaingMonitora i MailChimpa, jer vam i operateri mogu blokirati legalne mailing liste pod sumnjom da šaljete spam ako, primjerice, imate po 5000 ljudi na listi, objasnili su nam u branši. U Hrvatskoj zasad ne postoji niti jedan sličan servis. Mario Frančešević iz SeekAndHita objašnjava da su ti servisi dobri jer ih se ne blokira, a oni blokiraju spamere.