Nakon što je Hrvatska ove godine po službenom pokazatelju gospodarske i društvene digitalizacije, indeksu DESI, završila na 24. od 28 mjesta u EU, i to uz opasku Europske komisije da bi u Hrvatskoj "daljnji razvoj digitalnoga gospodarstva i društva mogli usporiti loši rezultati u kategoriji povezivosti", telekomunikacijski regulator Hakom, zadužen za "povezanost", a koji je k tome oštro kritizirao Unijin indeks, pronašao je drugi indeks za mjerenje informacijskog društva, IDI, Međunarodne telekomunikacijske zajednice (ITU), a koji pokazuje suprotno.

Hakom je u srijedu objavio da je Hrvatska u društvu zemalja "s najvećim napretkom na ljestvici IDI indeksa koji objavljuje ITU, a koji mjeri stupanj razvoja ICT-a". Naveli su da je "u pregledu globalnog razvoja ICT-ja, temeljenom na međunarodno usporedivim podacima, Hrvatska zauzela 36. mjesto (42. u 2016.) i time se svrstala među 6 zemalja koje su napredovale za 5 ili više mjesta u odnosu na 2016." Hakom nastavlja da je dio izvješća indeks razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT Development Index – IDI), "kao mjera kojom se mogu uspoređivati zemlje prema stupnju razvoja ICT-a". 

Hakom ističe da je hrvatski IDI "zabilježio rast s 6,96 u 2016. na 7,24 u 2017." te da je Hrvatska među šest zemalja koje su napredovale za pet ili više mjesta. Međutim, izvješća ITU-a  nisu nekonzistentna i indeks IDI mjeri manje parametara od DESI-ja. Dok DESI indeks EU mjeri cijeli spektar digitalizacije, stavljajući veliki naglasak na usluge, kadrove i primjenu, IDI indeks ITU-a naglasak stavlja na fiksni i mobilni pristup internetu te pristup telefonu i mobitelu.

Čak ni u tome IDI nije konzistentan. Prema onome što se može vidjeti u godišnjim izvješćima ITU-a, ili ta organizacija od godine do godine ozbiljno mijenja metodologiju čime utječe na rezultate, ili vrlo neozbiljno radi tablice IDI indeksa. Tako u izvješću "Measuring the Information Society Report 2017" stoji da je Hrvatska po IDI indeksu u 2017. na 36. mjestu, a godinu prije bila je na 42. mjestu.

No, kad se pogleda isto izvješće iz 2016. tamo piše da je po IDI-ju Hrvatska te godine bila zapravo na 41. mjestu, a ne 42. Isto tako piše da je zadržala poziciju u odnosu na godinu prije, ali pogledamo li pak izvješće iz 2015. tamo stoji da nije bila na 42. već na 43. mjestu. Pozicije se ne poklapaju. Takva zbrka je i u iznosu indeksa. ITU navodi da je IDI indeks Hrvatske za 2015. u izvješću za tu godinu bio 7,00, a u izvješću godinu kasnije pao je na 6,83. Za 2016. je originalno indeks bio 7,04, a ove godine pao je na 6,96. Preostaje nam samo da pričekamo 2018. i vidimo u što se pretvorio ovogodišnji indeks od 7,24.