U Hrvatskoj raste broj korisnika ultrabrzog i gigabitnog interneta, stoji u najnovijem izvješću Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti – HAKOM-a. Naime, podaci za prvo ovogodišnje tromjesečje kažu da je 15,8% više korisnika koji koriste VHCN mreže negoli u istom lanjskom razdoblju, točnije VHCN priključaka je 378,803.

Istovremeno, migracija korisnika s bakrene mreže na VHCN mrežu utjecala je na smanjenje priključaka putem bakrene mreže, ali i na 33,9 postotni rast broja novih priključaka putem svjetlovodnih tehnologija u fiksnim mrežama. Svjetlovodnih FTTH priključaka ima 202,608 pokazuju podaci HAKOM-a.

Na 24. mjestu
Valja znati da se s obzirom na brzinu preuzimanja podataka, razlikuju četiri kategorije širokopojasnog pristupa: Osnovni širokopojasni pristup koji se odnosi na brzine manje od 30 Mbit/s, potom brzi pristup od 30 do 100 Mbit/s, te ultrabrzi pristup: 100+ Mbit/s te gigabitna povezivost 1+ Gbit/s. Kada se radi o tehnologiji, VHCN mreže – mreža vrlo velikog kapaciteta omogućuju ultrabrzi i gigabitni Internet putem svjetlovodnih i kabelskih mreža.

Kada se radi o ultrabrzom fiksnom internetu i razgranatoj optičkoj infrastrukturi, Hrvatska ne stoji najbolje, posebice kada se radi o ruralnim dijelovima zemlje. To potvrđuju i pokazatelji poput DESI indeksa, koji nas je lani u kategoriji povezivosti smjestio na začelje kolone zemalja članica, točnije na 24. mjesto.

Prema DESI-ju pokrivenost fiksnom mrežom vrlo velikog kapaciteta iznosila je samo 52%, u ruralnim područjima, u kojima samo 14% kućanstava ima pristup nepokretnoj mreži vrlo velikog kapaciteta, a 7% mreži optičkih vlakana (FTTP).

Da ne stojimo dobro u ovoj kategoriji, potvrdio je i Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a, u nedavnom razgovoru za Večernji list ustvrdivši da “Hrvatska najviše zaostaje za ostatkom EU zemalja u pokrivenosti ruralnih područja VHCN mrežama”.

“U ruralnim područjima jedinični troškovi gradnje mreža nekoliko su puta viši od troškova u urbanim zbog niske gustoće naseljenosti i velikih područja koja je potrebno pokriti. Dodatno, nepovoljna demografska situacija u ruralnim područjima ima za posljedicu nižu potražnju za uslugama, što u kombinaciji s visokim troškovima gradnje dovodi do toga da je bez državnih potpora neisplativo graditi. Fondovi EU sigurno mogu potaknuti gradnju, ali i za to treba vremena”, istaknuo je Obuljen.

U posljednjem kvartalu
Osim što nije dovoljno zastupljen u ruralnom dijelu, fiksni broadband je i skup, premda, kako je pojasnio Obuljen, one nisu u neskladu s ostatkom EU.

“Cijene fiksnog širokopojasnog pristupa u eurima nisu više od prosjeka EU, ali usluge su skuplje ako se gledaju prema paritetu kupovne moći hrvatskih građana u odnosu na prosjek EU”, istaknuo je Obuljen te nastavio: “S obzirom na strukturu troškova same gradnje mreža u Hrvatskoj, njihovu nisku iskorištenost te kupovnu moć građana, do sada nije bilo previše prostora za sniženje cijena i pojeftinjenje usluga.

Ali, očekujemo da će jedan od pozitivnih efekata deregulacije u konkurentnim područjima biti i sniženje cijena za korisnike i povećanje iskorištenosti VHCN mreža. To će smanjiti jedinične troškove gradnje te otvoriti prostor za daljnja ulaganja i sniženja cijena”.

Podsjetimo, deregulacija tržišta dogodit će se baš u segmentu VHCN mreža, po pojedinim geografskim područjima, gdje će HT-u biti ukinute dosadašnje obveze kao igrača sa značajnom tržišnom snagom.

Trenutačno je dokument HAKOM-a, točnije Prijedlog Analize tržišta na notifikaciji je u Europskoj komisiji. Bude li odobren, novi način deregulacije, trebao bi zaživjeti u posljednjem ovogodišnjem kvartalu i, prema HAKOM-u, trebao bi potaknuti investicije, konkurenciju i posljedično niže cijene. Alternativni operatori ne dijele mišljenje regulatora.