Google je poručio kako je pod sve većim pritiskom američkog FBI-ja da otkrije privatne informacije o korisnicima interneta.

Ova internetska kompanija žali se kako godišnje zaprimi manje od tisuću zahtjeva za isporuku privatnih podataka više od 1000 korisnika, kojima Google mora udovoljiti bez sudskog naloga ili obavještavanja korisnika.U svom nedavnom izvještaju o transparentnosti  Google je priopćio da je proslijedio FBI-ju privatne podatke za između 1000 i 2999 korisnika. Google je morao otkriti njihova imena, adrese, radni staž, kao i podatke o telefonskim računima. Točan broj korisnika koje su prokazali u kompaniji ne smije objaviti, jer podliježu famoznom Patriot Actu, donesenom nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. godine, a kojim su poprilično ograničene građanske slobode i prava u SAD-u.

Tako u magazinu Wired pišu da je Google objavio točan broj zahtjeva FBI-ja to vjerojatno značilo da su teroristi pobijedili.Da bi dobio tražene podatke, FBI je trebalo samo priložiti dokument kojim potvrđuje "relevantnost istrage s ciljem zaštite od međunarodnog terorizma ili tajnih obavještajnih aktivnosti"Google je samo jedna od mnogo kompanija kojoj FBI može poslati takozvano pismo nacionalne sigurnosti (NSL), koje mnogi u SAD-u ocijenju kao jednu od najvećih prijetnji osobnim slobodama. Upravo zato mnogi su pozdravili Googleov potez, a stručnjaci za zaštitu privatnosti nadaju se kako je to kamenčić koji će pokrenuti lavinu kojom će se konačno prekinuti u najmanju ruku sumnjiva praksa FBI-ja. Među potencijalnim primateljima takvog pisma su sve internetske i telekomunikacijske kompanije, kartičarske kuće i financijske institucije, a dužne su na njega odgovoriti. Prema posljednjim dostupnim podacima 2011. godine izdano ih je 16.511. Iako je još 2007. američko državno odvjetništvo utvrdilo kako je FBI zlouporabio svoje ovlasti i u više prilika nepropisno koristio NSL-ove ta se praksa nije promijenila.

Naime ubrzo nakon što je donesen Patriot Act FBI je je s AT&T-om i Verizonom, američkim telekomunikacijskim operaterima potpisao višemilijunske ugovore prema kojima su te kompanije morale poslati svoje zaposlenike u urede FBI-ja. Oni su tamo morali imati pristup telekomunikacijskim bazama podataka  kako bi mogli odmah servisirati zahtjeve FBI-ja za isporukom traženih podataka. Izvještaj državnog odvjetništva pokazao je kako su ti zaposlenici telekomunikacijskih tvrtki protuzakonito pružali uvid agentima FBI-ja u podatke njihovih korisnika, bez ikakvih pisanih zahtjeva, a to su pravdali time što je FBI sam sebi poslao NSL, piše Business Insider.Ni primjer Google nije bezazlen jer korisnici koriste njegove servise za gotovo svaki aspekt modernog života – od primanja i slanja e-pošte, obrade teksta, pretraživanja interneta i organiziranja vremena pa do financijskih transakcija.