Google 1. listopada planira lansirati svoj prvi eksperimentalni satelit s AI čipovima. To je prvi konkretan korak projekta Suncatcher, kojim tehnološki div ispituje može li se umjetna inteligencija jednoga dana pokretati iz podatkovnih centara u orbiti, napajanih Sunčevom energijom.

prevencija

Na kućne adrese stižu važni pozivi: Dobit će ih oko 400.000 građana

Satelit nazvan MVP, veličine hladnjaka, trebao bi poletjeti SpaceXovom raketom Falcon 9 iz baze Vandenberg u Kaliforniji, izvijestio je New York Times. Lansiranje dolazi nekoliko mjeseci prije prvotnog plana jer je Google ranije najavljivao da će prototipovi razvijeni s tvrtkom Planet poletjeti početkom 2027. godine.

Riječ je o tehnološkom testu, a ne pravom podatkovnom centru. MVP nosi četiri Googleova TPU čipa. TPU, odnosno Tensor Processing Unit, posebna je vrsta procesora koju je Google razvio za zahtjevne računalne zadatke povezane s umjetnom inteligencijom.

Solarni paneli davat će čipovima oko jedan kilovat snage, otprilike koliko troši jače sušilo za kosu. To je neusporedivo manje od snage današnjih podatkovnih centara, ali dovoljno da Google provjeri kako se njegov AI hardver ponaša u svemiru.

Satelit bi trebao moći obrađivati jednostavnije AI zadatke iz orbite, a predviđeno je da radi oko godinu dana.

Planet je prvotno pristao za Google lansirati dva satelita 2027. godine, no Google je želio stići u orbitu još ove godine i pritom je prihvatio dodatni rizik, rekao je Eric Stevens, direktor sistemskog inženjeringa u Planetu.

Kako bi ubrzao projekt, Google je svoje čipove ugradio u već postojeću satelitsku platformu Planeta, umjesto da čeka razvoj potpuno novih prototipova.

Najveći problem je hlađenje

Jedan od najvećih inženjerskih izazova orbitalnih podatkovnih centara nije dobivanje energije nego odvođenje topline.

Sigurna financijska budućnost

Štedjeti nije dovoljno – ključno je i gdje čuvamo vrijednost novca

Uprave pod pritiskom

Na jednom mjestu uskoro okupljamo lidere koji donose najteže odluke

Na Zemlji se poslužitelji mogu hladiti strujanjem zraka ili vode, no u vakuumu nema zraka kojim bi ventilatori mogli odvoditi toplinu. Google zato razvija sustav kojim se toplina s čipova prenosi do radijatora, koji je potom zračenjem odvode u svemir.

Kod ovog prvog prototipa čipovi će moći raditi oko 15 minuta u jednom ciklusu, nakon čega će se isključivati kako bi sustav imao vremena odvesti akumuliranu toplinu.

Google će tako moći provjeravati ne samo hlađenje nego i kako njegovi procesori podnose zračenje, temperaturne ekstreme, vibracije i velika opterećenja tijekom lansiranja.

Google već planira idući korak

Google je Suncatcher predstavio u studenome 2025. godine. Tada je kao jedan od najvećih problema istaknuo upravo visoku cijenu slanja računalne opreme u svemir.

Kompanija računa da bi daljnji pad cijena lansiranja mogao tijekom sljedećeg desetljeća bitno promijeniti računicu i jednog dana učiniti orbitalno računalstvo konkurentnijim podatkovnim centrima na Zemlji.

Dva prvotno planirana satelita i dalje bi trebala biti lansirana 2027. godine. Oni bi trebali testirati i mogućnost povezivanja više satelita brzim laserskim vezama.

U Googleovu istraživačkom radu razmatra se, među ostalim, i konfiguracija klastera od 81 satelita koji bi letjeli u vrlo bliskoj formaciji i zajednički obavljali računalne zadatke. To zasad nije konačni projekt budućeg podatkovnog centra, nego jedna od arhitektura koju kompanija istražuje.

Pichai vjeruje da bi to za deset godina moglo biti normalno

Glavni izvršni direktor Alphabeta Sundar Pichai projekt je predstavio kao jedan od kompanijinih tehnoloških pothvata s vrlo dugim horizontom.

„Konačni cilj je jednoga dana imati podatkovne centre u svemiru da bismo bolje iskoristili energiju Sunca, koja je sto bilijuna puta veća od svega što danas proizvodimo na Zemlji“, rekao je Pichai u intervjuu za Fox News.

Pichai smatra da bi se za desetak godina na podatkovne centre u svemiru moglo gledati kao na mnogo normalniji način izgradnje računalne infrastrukture.

Drugi čelnici Googlea znatno su oprezniji. „Iskreno, ne očekujemo da ćemo u sljedećih nekoliko godina imati išta korisno operativno“, rekao je James Manyika, Googleov viši potpredsjednik za istraživanje, uspoređujući Suncatcher s ranim Googleovim istraživanjima autonomnih vozila.

AI troši sve više struje

Pozadina cijelog projekta je sve veća potrošnja energije podatkovnih centara, posebno onih namijenjenih treniranju i korištenju modela umjetne inteligencije.

Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da bi se globalna potrošnja električne energije podatkovnih centara do 2030. mogla gotovo udvostručiti, na oko 950 teravatsati godišnje.

Tehnološke kompanije zato traže nove izvore energije i načine na koje mogu graditi računalnu infrastrukturu bez dodatnog opterećenja elektroenergetskih mreža na Zemlji.

Google nije jedini koji gleda prema orbiti

SpaceX je američkom regulatoru predao zahtjev za sustav koji bi mogao obuhvatiti do milijun satelita namijenjenih orbitalnom računalstvu, a kompanija planira prve demonstracije takve infrastrukture krajem 2027. godine.

Startup Starcloud, koji podupire Nvidia, već je u studenome 2025. poslao u orbitu satelit s Nvidijinim H100 čipom, jednim od procesora koji se koriste za zahtjevne AI zadatke.

Ideju podržava i osnivač Amazona i Blue Origina Jeff Bezos, koji smatra da će veliki podatkovni centri s vremenom završiti u svemiru, premda očekuje da bi za ozbiljniji razvoj takve infrastrukture mogla trebati desetljeća.

Skeptici upozoravaju na cijenu

Među skeptičnijima je Matt Garman, izvršni direktor Amazon Web Servicesa, najvećeg svjetskog pružatelja usluga računalstva u oblaku.

„Još nema dovoljno raketa za lansiranje milijun satelita, tako da smo prilično daleko od toga. Troškovi slanja tereta u svemir danas su golemi“, rekao je Garman, ocijenivši da takav model trenutačno nije ekonomski isplativ.

Stručnjaci upozoravaju i na niz drugih prepreka – hlađenje u vakuumu, zaštitu osjetljivih čipova od zračenja, cijenu lansiranja, potrebu za iznimno brzim komunikacijskim vezama te rizik da skupo lansirani hardver zastari prije nego što vrati ulaganje.

Otvaraju se i ekološka pitanja. Velik broj novih satelita značio bi više lansiranja, više svemirskog otpada i veću količinu materijala koji pri povratku satelita u atmosferu izgara.

Unatoč skepticizmu, Googleov eksperiment 1. listopada trebao bi dati prvi konkretan odgovor na jedno od osnovnih pitanja: mogu li čipovi koji danas pokreću AI na Zemlji dovoljno pouzdano raditi i u svemiru.