Sve više kućanstava u Hrvatskoj ne gleda televiziju ukazuje najnovije istraživanje o navikama korisnika koje je u srijedu objavio Vipnet. Na temelju tih podataka može se zaključiti da se od 2011. naovamo od televizije svake godine oprašta u prosjeku nešto više od 1200 kućanstava.

Trenutačno televiziju ne koristi tri posto kućanstava ili njih 46,1 tisuću dok prema podacima Hakoma taj je postotak prije pet godina iznosio 2,6 posto. Paradoksalno, potražnja za medijskim, a posebno video i televizijskim sadržajima veća je nego ikad. Zbog toga je, kako tvrdi Hakom, količina gigabajta koje Hrvati troše preko interneta u godinu dana skočila za 39,7 posto. Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave Vipneta, koji je istraživao navike fiksnih korisnika kako bi ispitao njihove buduće potrebe nakon što je zaključio investiciju kojom je pokrio 400.000 kućanstava sa vlastiotom super brzom optičko-kabelskom infrastrukturom, objašnjava da korisnici televiziju, ali i televizore sve češće koriste na nove načine.

 Dobar primjer toga je usluga televizije u pokretu, koju nude svi veći operateri, a koja omogućuje da se televizija gleda preko interneta na mobitelu ili tabletu. Ili pak, na televizoru, ali na drugačiji način, jer 28 posto korisnika televizor ima prikopčan na internet. Vipnetovo istraživanje ukazuje da djeca (6% korisnika) putem te usluge televiziju sada konzumiraju i u školi, dok dio radnika (16% korisnika) to isto radi na poslu. Njih 38 posto na taj način gleda televiziju kod kuće, a 19 posto na odmoru. Ipak glavni uređaj preko kojeg se na taj način gleda televizija, i to u 77 posto slučajeva, je pametni mobitel.

U Vipnetu navode da je potražnja za videom Youtube izbacila na treće mjesto kao najtraženiju lokaciju na internetu u Hrvatskoj odmah iza Googlea i Facebooka. "Veliki trend u Hrvatskoj je rast potražnje za sadržajima na internetu. Građani i dalje najviše, njih 84 posto, online čitaju vijesti, ali sada vidimo i da svaki drugi korisnik interneta u Hrvatskoj online gleda televiziju, video sadržaje i sluša glazbu", kaže Dvorjančanský. Navodi da su prije Eura 2016. istraživali što bi korisnici bili spremni posebno platiti od video i TV sadržaja.

Uvjerljivo se iz tih podataka vidi, a riječ je o 81 posto korisnika, koji bi bili spremni platiti da gledaju utakmicu ili neki drugi sportski događaj. Za filmove i TV sadržaje spremno je platiti 12 posto korisnika, a devet posto za koncerte. I dok 14 posto korisnika nije spremno izdvojiti više od 15 kuna, njih 37 dalo bi i 20 kuna, 13 posto i 35 kuna, a 36 posto bez problema izdvojit će 45-50 kuna. "Brzina i kvaliteta korisnicima su presudni i zato želimo ostati lider u internetu nove generacije", zaključuje Dvorjančanský.