Godina Electrocoina: Nadmašio Infobip i Rimca, sad ‘puca’ na EU

Autor: Josipa Ban , 16. listopad 2022. u 08:00
Nikola Škorić, osnivač i direktor Electrocoina/PD

Najpropulzivniji sektor jača globalnu konkurentnost, ali bez državne vizije glad za stručnjacima postat će neizdrživa.

Četvrta je industrijska revolucija vlak koji ne smijemo propustiti. Hrvatska ima priliku. No, hoće li ju znati iskoristiti.

Pokazuje to i DESI indeks, koji mjeri digitalizaciju gospodarstva i društva, a prema kojem je Hrvatska na 19. mjestu od 27 država članica Europske unije. Od četiri područja koja ocjenjuje najlošiji smo upravo u dva koja su preduvjet digitalne transformacije – integraciji digitalnih tehnologije u mala i srednja poduzeća (13. mjestu) te u povezivosti, odnosno infrastrukturi (20. mjesto).

Usitnjavanje sektora kao uteg

Upravo je integracija digitalnih tehnologija u mala, srednja, pa i velika poduzeća prilika za domaći IT sektor jer će o njegovim rješenjima ovisiti hoćemo li biti na začelju ili među prvacima industrije 4.0. Takva rješenja pojedine domaće IT kompanije već stvaraju i plasiraju po cijelom svijetu (Ericsson Nikola Tesla, Infobip, Rimac Grupa…), no kako dobro uočava Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana, ovaj je vitalni sektor vrlo fragmentiran i dodatno se usitnjava.

”A bez velikih IT tvrtki, nema ni snažne IT industrije”, upozorava. Usto, domaće IT kompanije suočavaju se s ozbiljnim problemom nedostatka radne snage, odnosno IT stručnjaka, koji je ove godine samo pogoršan. Vrlo neskloni tražiti išta od države, domaći tech lideri sve više uviđaju da bez njezine pomoći i mjera koje će im omogućiti veću konkurentnost, teško da mogu održati trendove kakvima svjedočimo proteklih godina – one snažnog rasta domaće tehnološke industrije.

Isto potvrđuju sve napravljene analize, ona HGK-a za 2019. i HUP-a za 2021. Prema istima prihod je IT sektora samo u posljednje tri godine, od 2019. do 2021, povećan je čak 70,06 posto, s 26,99 na 45,9 milijardi kuna.

Broj zaposlenih povećali su s 33 na 46 tisuća. Udio novoostvarene vrijednosti u prihodima povećan je s 8,71 na oko 15 milijardi kuna. U 2021. pak činili su 34 posto udjela u izdvajanjima za R&D. Ove su rezultate proizvele i kompanije koje su se našle na ljestvici Tope 505. Na njoj je

nešto više od 20 IT kompanija od kojih većina u 2021. bilježi rast prihoda (pad samo četiri). Međutim, ono što ova lista pokazuje, a na što već godinama upozoravaju razne IT Udruge, sektor je to koji je još u najvećoj mjeri usmjeren prema pružanju usluga (razvoju i programiranju prema narudžbi, prodaji licenci gotovih softverskih proizvoda te njihovo održavanje), a premalo prema stvaranju novih proizvoda i usluga.

Sebastian Popović, suosnivač i direktor Zipatoa/SANDRA SIMUNOVIĆ/PIXSELL

M SAN na vrhu

Od dakle, nešto više od 20 IT kompanija koje su se po ostvarenim prihodima plasirale u TOP 505 gotovo trećinu čine strana zastupništva u Hrvatskoj, poput S&T Hrvatska, ALSO Croatia, IBM-a Hrvatska, ABB-a, Siemensa Hrvatska. I dok je, primjerice, S&T (264. na listi TOP 505 te 11. među IT kompanijama) u 2021. zabilježio pad prihoda od 28 posto s 380 milijuna kuna, sve su ostale uprihodile više nego u koronakrizom obilježenoj 2020. ABB Hrvatska imao je rast od 18,6 posto (257,9 milijuna kuna), dok je Siemensu blag usporio – 0,43 posto na 246,7 milijuna kuna.

Najbolje je pozicionirana domaća IT kompanija, s pozicijom 36 na listi, M SAN Grupa koja se bavi distribucijom i proizvodnjom računala, potrošačke elektronike i bijele tehnike u čijem su vlasništvu robne marke poput Vivaxa te MS Energyja. U 2021., u odnosu na 2020. bilježe rast od 3,89 posto, ostvarivši 2,1 milijardi kuna prihoda.

Još se jedna kompanija iz M SAN Grupacije u vlasništvu Stipe Matića dobro pozicionirala. Riječ je o KING ICT-ju koji je na 131. poziciji te među top tri po prihodima IT kompanija. Za njih je prošla je godina bila uistinu dobra.

Osim što su ostvarili 13,65% rasta na 722 milijuna kuna, njihovo je poslovanje obilježio najznačajniji međunarodni projekt – NCI NATO, vrijednog 7,8 milijuna eura. NATO-ovoj Agenciji za komunikacije i informacije (NCI) isporučili su i implementirali napredno rješenje iz područja kibernetičke sigurnosti.

Prošle su godine izašli su na tržište Beneluxa te odradili niz projekata, od kojih iz zagrebačke kompanije navode one unapređenja dostupnosti wifi-ja u školama, povećanja sigurnosti građana u slučaju prirodnih nepogoda, digitalizacije popisa stanovništva u Hrvatskoj, upravljanje karijerama u brojnim poslovnim subjektima, očitanja i obračuna potrošnje energije. Broj zaposlenih povećani su s 433 na 453.

”KING ICT zacrtao je biti vodeći IT igrač u digitalizaciji velikih poslovnih subjekata na tržištu JI Europe, s ozbiljnim aspiracijama prema zapadnoeuropskim zemljama”, odgovaraju nam. U 2022. očekuje daljnji rast prihoda, možda čak i veći u odnosu na 2021., i to “na valu etabliranih višegodišnjih projekata i uspješnih projekata koji nose stabilne odnose s našim kupcima i partnerima”, kažu.

Jedna od najbolje plasiranih IT kompanija u svom odgovoru o očekivanjima i najvećim izazovima u ovoj godini navodi ono na što dugo upozorava cijela branša- nedostatak radne snage.

Kovačević

Ugovor za najvažniji lanjski izvozni posao - projekt isporuke nacionalne zdravstvene IT platforme za Bjelorusiju, raskinut je uslijed sankcija uvedenih od strane EU.

Znanje u Hrvatskoj, život izvan nje

”Iako su vlastitim trudom i radom završili fakultete, većina mladih u Hrvatskoj primila je besplatno školovanje i u domaćim tvrtkama dobila prva radna iskustva. Ipak, oni, nažalost, stečena znanja koriste u razvijenijim zemljama. Sve to stvara velik pritisak na rast neto plaća pa IT poslodavci traže određene vertikalne mjere u smislu rasterećenja cijene rada, povoljnijih uvjeta za radničko dioničarstvo ili smanjivanja drugih davanja državi da bi bili konkurentniji u ukupnom paketu.

To se može činiti nekorektnim ili neprimjerenim u odnosu na druge sektore, ali moramo naći način za zaustaviti iseljavanje najpropulzivnijeg dijela društva koji je sposoban voditi nas naprijed sukladno modernim trendovima i razvijenim društvima. Zasad nema naznaka da se ide u tom smjeru i prinuđeni smo nalaziti vlastite načine zadržavanja mladih IT snaga, što je vrlo izazovno”, upozoravaju iz KING ICT -ja.

Druga je najbolje pozicionirana IT kompanija u Top 505, s prihodima koji su 2021. rasli 7,72 posto na 1,5 milijardi kuna, Ericsson Nikola Tesla. Njezina čelnica Gordana Kovačević ističe da su 2021. ostvarili rekordan rast prihoda te rast na svim tržištima i u svim poslovnim segmentima.

”Kvalitetnom isporukom inovativnih rješenja, proizvoda i usluga i u 2021. nastavili smo jačati suradnju sa strateškim partnerima u sva tri poslovna područja – operatorskom segmentu, segmentu razvoja ICT rješenja za Digitalno društvo kao i u prodaji usluga za Ericsson i druge. U operatorskom segmentu najznačajniji događaj protekle godine bila je javna dražba za dodjelu frekvencijskog spektra za 5G mrežu, koja je dala zamah implementaciji 5G tehnologije u Hrvatskoj. ENT Grupa kao isporučitelj rješenja, opreme i usluga za 5G, pružila je veliku podršku svojim strateškim partnerima, operatorima HT-u i A1 Hrvatska”, ističe Kovačević.

Također, navodi, na pozitivne su poslovne rezultate utjecali i rezultati u segmentu Digitalno društvo gdje je kompanija, koja je najveći softver dizajn centar u Hrvatskoj te najveći izvoznik softvera, intenzivno radila na projektima e-zdravstva, e-poslovanja i javne sigurnosti te na brojnim inovativnim rješenjima za Industriju 4.0, a napravili su i značajni iskorak u područje e-okoliša.

Dujmović

Bez velikih IT tvrtki, nema ni snažne IT industrije. Kako bi se IT sektor razvio, država bi mu trebala omogućiti konkurentnost kakva je omogućena konkurentskim kompanijama na tržištima diljem svijeta.

Kompaniji više od milijardu kuna prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima

Lani je najveći izvozni projekt bio isporuka nacionalne zdravstvene IT platforme za Bjelorusiju, koji je zbog rata u Ukrajini prekinut.

”Taj se projekt do kraja veljače ove godine odvijao u skladu s planom. Rat u Ukrajini značajno je utjecao na naše poslovanje na bjeloruskom, ali i okolnim tržištima. Uslijed sankcija uvedenih od strane EU pokrenut je raskid ugovora za navedeni projekt, a zaustavili smo i potpisivanje već dogovorenih novih ugovora te odgodili realizaciju ranije potpisanih višegodišnjih ugovora s telekom operatorima u Bjelorusiji”, navodi Kovačević.

Ova 2022. će za ENT biti daleko izazovnija od vrlo dobre 2021. Međutim, strategija koja uključuje diverzifikaciju poslovanja te kontinuirano ulaganje u R&D, kompaniju u kojoj 1800 zaposlenika, od ukupno 3500, radi na razvoju najnovijih tehnologija, čini vrlo otpornom na krize. Ipak, dodatan će udarac u ovoj godini biti i rast cijena energenata, a Gordana Kovačević vladajućima poručuje da je kompanijama potrebna pomoć.

Apel vladajućima

”Teško je predvidjeti koliko će rasti cijene energenata, no smatramo da Vlada, po ugledu na druge EU zemlje, treba pomoći poslovnim subjektima kroz proširenje paketa mjera za ublažavanje rasta cijena energenata”, ističe.

S rastom ukupnih prihoda od 31,3 posto (na 548,9 milijuna kuna), a Grupe od 26 posto, prošla je godina bila izuzetno dobra i za Span, o kojem se zbog uvrštenja na Zagrebačku burzu, u 2021. najviše pričalo. To i ne čudi kada se zna da se na IPO tehnološke kompanije u Hrvatskoj čekalo čak 18 godina. Ovakvim rastom tvrtka se pozicionirala na 179. mjesto liste TOP 505, ta kao šesta IT kompanija.

70

posto rasli su od 2019. do 2021. prihodi domaćeg IT sektora dosegnuvši ukupnih 46 milijardi kuna

Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana, ističe kako su rast prihoda ostvarili u svim poslovnim segmentima, posebno u Upravljanja softverskom imovinom i licenciranjem, u kojem je zabilježen najveći apsolutni porast.

”Uz ovaj segment poslovanja najsnažniji rast prihoda, od 32 posto u odnosu na 2020., odnosi se na Infrastrukturne usluge, Cloud i Cyber Security rješenja “, navodi Dujmović.

Da će i ova godina biti izuzetno uspješna za Span koji je najavio da će najesen osnovati novu tvrtku, usmjerenu na kibernetičku sigurnost, otkrivaju sljedeći podaci.

”U prvoj polovici 2022. EBITDA Grupe prije jednokratnih stavki narasla je 101% u odnosu na prvih šest mjeseci 2021. i iznosi 35,7 milijuna kuna. Porasla je i neto dobit za 230 posto na 24,5 milijuna kuna”, ističe Dujmović dodajući da su broj zaposlenih povećali s 529 na 697.

”Daljnji trend rasta globalnog IT tržišta očekuje se i u budućnosti. Kako je ovaj sektor prepoznat kao neophodan i važan, u 2022. očekuje se rast IT budžeta, kao i nove prilike za integraciju dijelova i proizvoda IT-ja u druge segmente poslovanja tvrtki”, dodaje šef Spana.

Posla će dakle biti, no hoće li biti i zaposlenika?, pita se kao, uostalom, i cijeli hrvatski tech sektor. Dujmović podsjeća da je na tržištu već dulje prisutan trend ubrzanog zapošljavanja IT stručnjaka, što, naravno, za posljedicu ima manjak stručnog kadra.

”Na hrvatskom, ali i globalnom digitalnom tržištu trenutno postoji veliki izazov u pronalasku kompetentnih stručnjaka spremnih kontinuirano učiti”, napominje. No domaći IT sektor pak, jedan od prvih ljudi istoga u Hrvatskoj, ocjenjuje – vitalnim.

”To je jednim dijelom rezultat nezavisnog položaja u odnosu na političke okvire. S druge strane, kako bi se IT sektor razvio država bi mu trebala omogućiti konkurentnost kakva je omogućena konkurentskim kompanijama na tržištima diljem svijeta”, jasan je Dujmović.

Država dakle, više ne smije žmiriti na ovaj propulzivan sektor. No, svemu unatoč pojedinci dokazuju da se i u nepoticajnom okruženju mogu stvoriti svjetski konkurentne kompanije. Naravno, među njima su osnivači danas svjetski priznatih startup šampiona – Infobipa i Rimac Grupe. Na listi TOP 505. Infobip je na 220. mjestu s 456 milijuna kuna prihoda i rastom od 31 posto. Rimac Grupa, po prihodima 424. s ostvarenih 255 milijuna kuna bilježi u minusu je 1,69 posto.

Za obje je tvrtke prošla bila izuzetno intenzivna. Infobip je u istoj realizirao čak tri akvizicije, bilda investicije i priprema povijesni, prvi hrvatski IPO u Americi. Rimac je pod svoje je okrilje doveo antologijski automobilski brend Bugatti i predstavio hypercar Neveru koja mu je donijela svjetsku slavu. U prošloj su godini počeli i radovi na Rimac Campusu u Kerestincu koji će biti jedan od najvećih objedinjenih pogona za istraživanje, razvoj i proizvodnju u Europi.

Visoko na listi TOP 505, na poziciji 183., iznad zvjezdanog Infobipa i Rimca smjestio se Electrocoin, koji je još 2014. osnovao Nikola Škorić, a bavi se posredovanjem u trgovanju kriptovalutama te procesiranjem kripto plaćanja. Lani je Electrocoin “prebacio” pola milijarde kuna (545 milijuna kuna prihoda), čak 71 posto više nego godinu prije. Na tako zamaman bum najveći je utjecaj imao rast tržišta kriptovaluta, objašnjava nam Škorić. No, njegova je tvrtka lani realizirala i vrlo važne i za kriptozajednicu itekako zvučne suradnje.

”Imali smo ozbiljne projekte u segmentu procesiranja kripto plaćanja, a koje je s manje od pet posto ukupnog prometa naraslo na više od 15 posto. Ostvarili smo poslovnu suradnju s Tifonom, Konzumom, Bazzarom, proširili istu s Hrvatskom poštom….”, prisjeća se Škorić dodajući da Electrocoinovo poslovanje danas čini 135 fizičkih kripto mjenjačnica, dok se zahvaljujući njihovom softveru PayCek kriptovalutama može plaćati na više od 2000 mjesta u Hrvatskoj, i to u raznim industrijama, od trgovačkih lanaca, frizerskih salona do zdravstvenih ustanova.

34

posto ulaganja u R&D u Hrvatskoj odnosi se na IT sektor

Savršeni uvjeti, ali…

”U tom području tek očekujemo ozbiljan rast. Na krilima suradnje s Konzumom krenuli smo u kampanju prema zemljama EU-a gdje očekujemo ozbiljne pomake”, najavljuje Škorić. Reference koje su u tom poslu stekli u Hrvatskoj, a kojima se ove godine priključio još jedan respektabilan klijent – iNovine, svakako će ovom pioniru kripto industrije u Hrvatskoj biti jak vjetar u leđa u izlasku na strana tržišta.

Ova godina, pak, puno je turbulentnija od prošle, zbog pada kriptovaluta, a što onda donosi i slabiji promet, no u Electrocoinu su ustrajni u ostvarivanju vizije zbog koje su i krenuli u kripto industriju.

”Jedna je omogućiti ljudima da mogu brzo i jednostavno kupiti kriptovalute, a druga omogućiti im elektroničku gotovinu”, ističe Škorić kojem počeci uistinu nisu bili laki jer bilo je u vrijeme kad je stvarao Electrocoin bila riječ o potpuno nereguliranom području koje gotovo nitko nije razumio. “Prvi mi je knjigovođa otkazao suradnju optužujući me praktički za pranje novca. Krenuli smo iz najgore moguće pozicije. Da smo razmišljali o tome je li nam lijepo ili nije ne bismo niti krenuli s poslom. Mi naprosto radimo što volimo. Kriptovalute su naša strast”, kaže Škorić.

No u jačem bi razvoju ove, ali i čitave fintech i IT industrije, ozbiljniji značaj mogla dati jedino država, napominje osnivač Electrocoina.

”Uvijek pomaže kada država ima viziju. Smatram da Hrvatska ima savršene uvjete za jači razvoj IT scene. Primjer je informatička olimpijada u kojoj smo među prvih 10 zemalja. Imamo, dakle, jako dobar obrazovni sustav i jako talentirane ljude. Očigledno postoji i dovoljna razina poduzetničkog duha, a imamo i stabilnu državu.

Ono što država može jest odrediti strateška područja iz IT sektora na čiji ćemo se razvoj usmjeriti. To može biti, primjerice, fintech, IoT ili – baterije. No, za to nam treba ozbiljna, dakle – ne ovakva kakvoj trenutno svjedočimo, već uistinu ozbiljna, argumentirana, javna rasprava”, upozorava Škorić. Dodaje da bi tu istu volio vidjeti i kod donošenja Zakona o sprječavanju pranja novca kojim se regulira područje kriptovaluta.

“Kroz tu bih javnu raspravu volio da dođemo do odgovora kakva je budućnost kriptovaluta u Hrvatskoj. Želimo li poticati tu industriju ili ne, što nam ona donosi, koje su prednosti, a što nedostaci”, ističe Škorić i zaključuje: Uvjete za njen jači razvoj apsolutno imamo, no nedostaje nam – vizija.

Pa iako je rast prihoda u 2021. od 71 posto vrlo respektabilan, isti nije najviši među IT kompanijama s liste TOP 505. Najviši je, i to od 156 posto u odnosu na 2020. ostvarila kompanija Noovo Internet, zastupnik Httpoola, najvećeg globalnog partnera za zakup oglasnog prostora digitalnih platformi.

U prošloj je godini tim od 11 ljudi u Hrvatskoj uprihodio 223,5 milijuna kuna. Druga je po rastu prihoda, od 113 posto kompanija Tri plus grupa, u vlasništvu Zipato LTD-a iz Velike Britanije i Sjeverne Irske. Na vlastitoj IoT platformi razvija sustave za upravljanje pametnim kućama i zgradama, a u 2021. ostvarila 252 milijuna kuna prihoda.

Jako dobro stoji Vertiv Croatia, američka podružnica u Hrvatskoj koja je specijalizirana za izgradnju, opremanje i održavanje podatkovnih centara. Lani su im prihodi rasli od 32 posto (u 2020. isti je iznosio 66 posto) na 716 milijuna kuna.

Nisu svi rasli

No, nisu svi rasli. Lanjska IT zvijezda – Nanobit, proizvođač mobilnih videoigara koji je 2020. prodan švedskoj Stillfront grupi i koji je u toj istoj godini ostvario rekordan rast prihoda od čak 124,7 posto, prošlu je godinu zabilježio pad od 30 posto s 307 milijuna kuna prihoda. Nanobit je jedna od četiri IT tvrtki s liste TOP 505 koje su imale pad prihoda u odnosu na 2020. Ostale su Combis, S&T i Rimac Grupa.

Za dvije vodeće telekomunikacijske kompanije – Hrvatski telekom i A1 – prošla je godina također, bila jako dobra jer obje bilježe rast prihoda u odnosu na 2020. HT je s rastom prihoda od 3,64 posto na nešto više od šest milijardi kuna sedmi na listi Top 505. A1 Hrvatska (19. pozicija) lani ostvario veći rast prihoda – 5,93 posto, ali isti su gotovo upola manji od HT-ovih – 3,4 milijarde kuna. Telemach Hrvatska (56.), s prihodima od 1,4 milijarde kuna bilježi pad od 2,12 posto. I Optima, koju je ove godine od HT-a kupio Telemach, zabilježila je pad, i to za 4,43 posto, ostvarivši 435 milijuna kuna prihoda.

Rast prihoda, navodi se u financijskom izvješću HT-a, može se pripisati dobrim rezultatima u području pokretnih telekomunikacija i osnovnih nepokretnih telekomunikacija. U istoj godini u pokretnu i nepokretnu mrežu, uložili su 1,78 milijardi kuna te postavili rekord u uvođenju optičke mreže u jednoj godini jer su istu povećali na više od 100 tisuća novih kućanstava i poduzeća.

I pokrivenost je FTTH-om veća za 30 posto u odnosu na 2020, a stanovništvo pokriveno 5G mrežom udvostručeno je na više od dva milijuna, dok je broj gradova u kojima je ista dostupna učetverostručen. U izvješćima o rezultatima za prvih šest mjeseci ove godine iz HT-a navode da ostaju “predani ostvarivanju investicijskih planova i pružanju podrške prioritetima zemlje”, a koja se odnosi na digitalizaciju. Međutim, upozoravaju da će učinci inflacije i rasta cijena energenata na njihovu profitabilnost postati vidljiviji u drugoj polovici godine.

Na isto upozorava i Jiři Dvorjancansky, čelnik A1 Hrvatska, ističući posebno rast cijena električne energije. Dobre poslovne rezultate iz 2021. tumači održivom poslovnom strategijom.

”Porast prometa posjetitelja u roamingu zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni bio je iznad očekivanja, a akvizicija frekvencija i pokretanje 5G mreže te izgradnja najmodernijeg regionalnog podatkovnog centra obilježili su poslovanje A1 Hrvatske” ističe Dvorjancansky. Poslovanje je obilježilo i značajno ulaganje u radiofrekvencijski spektar za 5G mrežu, izgradnju mobilne i fiksne infrastrukture te novog podatkovnog centra, a koje je unatoč pritisku rastuće inflacije, poremećajima lanaca opskrbe te porastu cijena sirovina i čipova, povećano 93 posto te je iznosilo 96,1 milijun kuna.

‘Gigabitne’ investicije

Usprkos izazovima koje donosi ova godina, zbog rasta cijena energenata i inflacije, val investicija najavljuje i u ovoj godini.

”Vjerujem da možemo zadržati pozitivne trendove i nastavak investicija jer smo na vrijeme proveli digitalnu transformaciju, kao i konsolidaciju poslovanja. Nastavljamo s izgradnjom 5G mobilne mreže, a u fiksnom segmentu premašili smo 600 tisuća kućanstava s najvećom optičkom mrežom u Hrvatskoj. Ambiciozno gradimo prema njih 800 tisuća” ističe Dvorjancansky. S ovim ulaganjima A1 će, nastavlja, u iduće dvije godine obuhvatiti više od 60 posto kućanstava u cijeloj Hrvatskoj.

”To otprilike znači da će gotovo 2 od 3 kućanstva imati pristup A1 gigabitnoj optičkoj mreži kao temelju digitalnog društva i gospodarstva”, najavljuje Dvorjancansky.

Komentirajte prvi

New Report

Close