Domaćim telekomima uskoro stižu nova pravila za transparentno ugovoranje i raskid ugovora, daljnji iskorak u smjeru zaštite potrošača. Novim zakonom o elektroničkim komunikacijama potrošačima će morati pružiti informativni sažetak za lakšu usporedbu ponuda operatera, ali i stati na kraj penalizacijama za nevraćanje opreme, moglo se čuti na 9. Danu tržišta elektroničkih komunikacija Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Osim novina za potrošače, jedno od gorućih tema industrije pitanje je trebaju li veliki igrači, poput Googlea, Netflixa i Mete, plaćati za razvoj infrastrukture koju koriste?

Bez šume papira

Prema novom zakonu, operator je dužan dati uniformirani sažetak ugovora, no on nema pravni značaj, već je informativnog karaktera, kazala je u uvodu panel rasprave Marina Ljubić Karanović iz HAKOM-a. “Svrha je da s njim korisnik obilazi operatere u potrazi za uslugom i da jednostavno usporedi ponude, a ne da ima šumu papira. Iako i sada imamo nešto slično, zahtjev za zasnivanje pretplatničkog odnosa, bilo nam je bitno da izvučemo udarne informacije”, kazala je.

Novina je i da naknada za opremu, u biti kazna koju korisnik plaća ako ne vrati na vrijeme opremu nakon raskida ugovora (ili prijenosa broja), više neće moći premašiti stvarnu vrijednost uređaja umanjenu za amortizaciju. Potrošači nerijetko ne čitaju dokumentaciju, pa naknade za zaboravljenu opremu stvaraju dojam kažnjavanja zbog raskida ugovora. “Korisnici mogu poslati opremu o našem trošku i to im se komunicira. Nama je zaista stalo da opremu prikupimo. Nije da penaliziramo korisnike nego da osvijestimo da je oprema u našem vlasništvu”, kaže Senka Erslan iz A1 Hrvatska.

Po pitanju naplate infrastrukture i Europa traži odgovor, a telekomi i OTT kompanije (over-the-top) koje nude medijske usluge – gledaju se preko nišana. S ambicioznom digitalnom agendom Bruxellesa do 2030. da građani i kompanije u EU imaju pristup internetu velikim brzinama, nužne su milijarde ulaganja. “Na razini EU nedostaje 300 milijardi eura da svi budu adekvatno povezani. Imamo šest najvećih OTT igrača koji generiraju više od 50 posto podatkovnog prometa. Količina prometa u zadnjih 12 godina narasla je 12 puta. Trend je uzlazan, s njim rastu troškovi, a prihodi to ne prate”, ilustrira Iva Cibulić Blažević iz HT-a.

Smatra da je to političko pitanje na razini Unije jer se počelo događati da veliki igrači naprosto odbiju plaćati korištenje infrastrukture (ili traže ogromne popuste) na koje telekomi moraju pristati jer bi u suprotnom zabranom pristupa na sebe navukli bijes korisnika. “Između dvije strane događa se da nemamo ravnopravne pregovore, a radi se da OTT igrači zarađuju ogromne profite na bazi mreža čiji troškovi rastu. Deutsche Telekom je u sporu s jednim koji je rekao da ne želi plaćati”, kazala je aludirajući na spor DT-a i Mete, vlasnika Facebooka.

Nema šlepanja

Igor Zgrabljić iz Googlea kaže da su korisnici ti koji stvaraju promet, a da s telekomima imaju otvoreni simbiotski odnos u kojem su i partneri i klijenti. “Google je u infrastrukturu u Europi uložio 23 milijarde dolara, nema šlepanja na tuđi račun. Uvođenje nameta moglo bi ići na štetu korisnika. Mislim da bi posljedice za Hrvatsku, koja već zaostaje u digitalizaciji, bile pogubne”, smatra.

Predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen rekao je da je stupanjem na snagu novog zakona pred tržištem ogroman posao. “Vrijeme u kojem živimo je nesigurno, situacija neizvjesna, imamo inflaciju koju mlađe generacije nikada nisu doživjele. Naš sektor se pokazao otporan, no nije sigurno kako će se dalje investirati i što će regulator napraviti”, rekao je poručivši prisutnima puno dijaloga u narednom razdoblju.

Na panelima se raspravljalo i o važnosti zemljopisnog pregleda dostupnosti i korištenja elektroničkih komunikacijskih mreža koji će na jednom mjestu okupiti sve geolokacijske podatke kako bi se olakšalo planiranje investicija i dostupnost subvencija te simetričnoj regulaciji kao nadopuni regulacije značajne tržišne snage.