Informatika je u potpunosti promijenila način života i poslovne procese današnjice, a sve su prisutniji i geoinformacijski sustavi. Budući da se takvi sustavi koriste digitalnim prikazom za analizu geografskih objekata i događaja, posebno je pogodan za kontrolu zemljišta, između ostalog i formiranje katastra. Hrvatska je među predvodnicima što se tiče digitalnoga katastra koji je trebao riješiti kaos u vlasničkim odnosima nad zemljištem i pratećim nekretninama u našoj zemlji.

Pitanje poljoprivredne proizvodnje je zbog svoje specifičnosti također bio, i jest, poligon za praktičnu primjenu geoinformatičkih alata. Naime, s približavanjem Hrvatske Europskoj uniji sve se više govori o poljoprivrednim poticajima, količini površina i prijevarama s prijavljenim i stvarno obrađenim oranicama. Taj bi problem trebao riješiti sustav za identifikaciju zemljišnih čestica LPIS, koji je tvrtka Geofoto ugovorila s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 2009. godine. LPIS se uspostavlja na temelju karata, korištenjem GIS-a. Navedeni sustav predstavlja grafičku evidenciju svih zemljišnih površina koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju. Za uspostavu LPIS sustava u Hrvatskoj koriste se digitalne ortofoto karte (DOF) u mjerilu 1:5000, koje služe kao podloga za interpretaciju i određivanje površina poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednih gospodarstava. Tu će biti i digitalni katastarski planovi koji će se koristiti kao kontrolni podaci pri interpretaciji zemljišta na DOF-ovima te kao veza s Upisnikom poljoprivrednih gospodarstava u kojem postoje alfanumerički podaci katastarskih čestica. Nužni su i podaci Središnjeg registra prostornih jedinica (SRPJ), koji sadrži informacije o granicama županija, općina i gradova te katastarskih općina i koji su potrebni za logističku podršku i organizaciju uspostave i održavanja sustava.

Navedene prostorne podloge moraju biti dostupne za područje čitave države i ne smiju biti starije od pet godina. Okvir za provođenje svih aktivnosti uspostave LPIS-a stvorila je hrvatska Vlada usvajanjem Nacionalnog programa za LPIS. Uspostavom navedenog sustava Hrvatska će imati na raspolaganju informacijski sustav, u kojem će biti sadržani stvarni podaci o korištenju poljoprivrednih površina čitave RH te će kao takvi služiti u administrativne svrhe obrade zahtjeva za potpore po površini, ali i za izradu analiza i podloga za donošenje odluka u procesu kreiranja i provedbe poljoprivredne politike i ruralnog razvoja. Geofoto je izvodio snimanja i stvorio geoinformacijske baze podataka i za mnoge druge institucije u Hrvatskoj, ali i svijetu. Geodetske uprave, prometni instituti, policija, ali i tvrtke za razminiravanje korisnici su ovakvih usluga. Generalni urbanistički planovi su gotovo nezamislivi bez podataka iz ptičje perspektive te je Geofoto napravio projekte za gotovo sve značajnije jedinice lokalne vlasti u Hrvatskoj. Gisdata je u srpnju pobliže predstavila i svoju platformu ArcGIS 10, koja će činiti temelj ponude GIS rješenja nove generacije. ArcGIS 10 nova je inačica najrasprostranjenijega GIS programskog alata na svijetu, a sastoji se od niza alata za prikupljanje, prikaz i analizu te upravljanje složenim geoinformacijskim sustavima i pratećim podacima. Rješenja ArcGIS i GDi Gisdata danas su nezaobilazan dio mnogih geoinformacijskih sustava iz svakodnevnog života oko nas kao što su katastar grada Zagreba, “Sustav upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj Ministarstva kulture”, “Geoportal” Državne geodetske uprave, “Informacijski sustav ribarstva” Uprave za ribarstvo te mnogih jedinica lokalne i regionalne samouprave.