Jedinstveno digitalno tržište može generirati više od 400 milijuna eura dodane vrijednosti današnjem gospodarstvu, no za njegov potpuni razvoj potrebna su lakša i jednostavnija pravila, veća prekogranična interakcija poduzeća i građana, novi jednostavniji regulatorni okvir i potpuna primjena zakona na europskoj razini. Istaknuo je to Vedran Kružić, pomoćnik ministra gospodarstva, na predstavljanju Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu.

Digitalna ekonomija ulazi u sve gospodarske sektore i vodeća je tema u Europi. “Transformacija koju ona radi u poslovanju i životu svih nas je izazov na koji moramo kao društvo adekvatno odgovoriti”, rekao je Kružić, dodavši da treba iskoristiti potencijal europskog tržišta i povećati prisutnost domaćih kompanija na internetu, ali i povjerenje građana u kupnju putem interneta.

Krvotok razvoja digitalne ekonomije je infrastruktura, a prema nedavno objavljenom indeksu razvoja digitalne ekonomije i društva (DESI), upozorio je, Hrvatska je na posljednjem mjestu u Europi i da ima najveći trošak širokopojasnog interneta po bruto dohotku stanovništva.

Europska komisija Strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu (DSM strategija) predlaže 16 ključnih mjera u tri glavna područja, a konkretne zakonodavne prijedloge za provedbu tih mjera namjerava pripremiti do kraja 2016. godine. Kako bi se iskoristio puni potencijal rasta europskog digitalnoga gospodarstva, Komisija traži ulaganja u infrastrukturu i tehnologije ICT-a.

“Digitalno gospodarstvo raste od pet do sedam puta brže od ostalih gospodarskih sektora, a prilike za rast i inovacije često imaju digitalan predznak u gotovo svim sektorima gospodarstva”, kazao je Zoran Stančić, zamjenik glavnog direktora Glavne uprave za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije (DG CONNECT) Europske komisije. “Iako ICT u EU predstavlja samo 5 posto BDP-a, više od 30 posto rasta BDP-a izravno je povezano s ICT-jem”, dodao je. Strategija bi trebala odgovoriti na mnoga bitna pitanja, poput sigurnosti na internetu, ali i na potrebu povećanja povjerenja u usluge i proizvode digitalne ekonomije te razvijanja digitalnih znanja.