Morgaine Gaye futurologinja je koja se specijalizirala na temu prehrane te predaje na Nottingham Trent sveučilištu u Londonu i Lund sveučilištu u Švedskoj.

Primarne teme su joj budućnost hrane, budućnost zdravlja i povezanost osobnog identiteta s odabirom namirnica. Gaye istražuje nadolazeće promjene u konzumaciji namirnica i predviđa što ćemo jesti za pet do deset godina, koji su nadolazeći trendovi te kako će tehnologija biti povezana sa svakodnevnom konzumacijom namirnica Gaye će govoriti na Future Tense konferenciji 2. listopada 2018. godine u zagrebačkoj Laubi. U razgovoru za Poslovni dnevnik objasnila je kako tehnologija može imati utjecaj na buduće prehrambene navike potrošača te usporedila današnje prehrambene navike s onima koje predviđa i otkrila kakvi nas proizvodni procesi očekuju u budućnosti.

Koliko utjecaja tehnologija može imati na buduće prehrambene navike potrošača? 
Mislim da tehnologija već duže vrijeme ima utjecaj na to kako jedemo. Kako bi si to osvijestili navodim kao primjer mikrovalnu pećnicu ili čak online narudžbe gotove hrane ili online kupovinu namirnica. Dakle, tehnologija ima ogromnu ulogu u tome kako jedemo, kako se družimo, kako kupujemo hranu i kako ju kuhamo. Ljudi se pitaju što nam budućnost nosi, ali budućnost se već događa. Način na koji se hranimo uvelike se razlikuje od načina kako su se hranili naši preci, u budućnosti će se samo utjecaj tehnologije povećati i biti sve više prisutan. 

Kako vidite utjecaj tehnologije u 2030. u Europi? 
Tehnologija je već sad ugrađena u našu kulturu i to utječe na sve, a broj segmenata na koje utječe će se do 2030. godine još više povećati. Bit će dio našeg postojanja; to tada ćemo imati naprave ugrađene u kožu koje će biti povezane s našim DNK-om. Koristit ćemo uređaje koji će nam točno govoriti što bismo trebali jesti da bismo ostvarili svoj puni potencijal. Koristit ćemo ih svaki dan i u trgovini i u vlastitoj kuhinji i na temelju njihovih pokazatelja birati namirnice.

Možete li napraviti usporedbu između prehrambenih navika potrošača danas i potrošača u budućnosti koju predviđate, gdje ćemo vidjeti najveću razliku?
Mislim da ćemo biti više informirani kao potrošači. Ljudi će sigurno u periodu od pet do deset godina puno bolje razumjeti ono što jedu. Ono što nam se možda sada čini kao velika razlika jest to da ćemo u budućnosti više jesti insekte, već sada ih jede dvije trećine svijeta, a mislim da će taj postotak rasti. Naprimjer, u Londonu se kukci već jedu. U budućnosti ćemo donositi bolje odluke na temelju puno više informacija. Brandovi će biti više odgovorni. Tvrtke će biti više odgovorne. I potrošači će biti više odgovorni prema sebi i svom tijelu. A vjerujem da će upravo zbog odgovornosti prema svome tijelu više birati organsku hranu, naime ljudi bi se trebali fokusirati na biljnu prehranu, izbjegavati prerađeni šećer, mliječne proizvode i pretjerane količine mesa i životinjskih bjelančevina.

Koliko će se proizvodni procesi hrane promijeniti? Jesu li potrošači spremni za tu promjenu? 
Potrošači možda nisu svjesni da se stvari uvijek mijenjaju. Sve se uvijek mijenjalo. I to nikad neće biti drukčije. Razmislimo samo o okusima hrane koji su sad već uvelike promijenjeni, rekla bih da su to lažni okusi, uzmimo kao primjer jagodu. Jagoda koju danas jedemo razlikuje se od izvornog okusa jagode, ali to je sada postalo standard i prihvaćeno je. Potrošači su načelno spremni za promjenu onda kada brendovi tu promjenu prikažu privlačnom i ulože puno u promociju. Tada potrošač teži i želi tu sljedeću modernu stvar. Dakle, jesu li potrošači spremni za promjenu? Nemaju izbora, to je život – sve se uvijek mijenja.