Idući tjedan Grad Zagreb planira u prodaju staviti 49% udjela u APIS IT-u. Riječ je o najvećoj javnoj IT kompaniji u Hrvatskoj u nizu aspekata.

Lani je imala prihod od 276,3 milijuna kuna i dobit prije oporezivanja od 14,9 milijuna. Na putu je prema 500 zaposlenih po čemu je među 10 najvećih IT kompanija u Hrvatskoj.

Državi je APIS ključna IT tvrtka, jer zahvaljujući njezinoj tehnološkoj podršci ubire se više od polovice prihoda proračuna. Zagreb je toga svjestan pa je odlučio aktualizirati priču o prodaji svog udjela o kojoj se raspravlja dvije godine. Država, koja je vlasnik 51% udela ima pravo prvokupa.

No, prodaja će ići preko javnog poziva što otvara prostor da se APIS IT djelom privatizira. Interesa privatnih kompanija ne manjka, jer kompanija gotovo sav prihod generira iz javnih izvora što ju čini vrlo sigurnom investicijom.

Cijela priča dodatno je podgrijana prvom službenom procjenom vrijednosti APIS-a. Gradu Zagrebu su tu tvrtku, često javno prozivanu suvišnom i nekompetentnom, Grubišić i partneri procijenili tržišno na čak 578,9 milijuna kuna. Nijedna IT tvrtka u Hrvatskoj ( koja nije na burzi) dosad nije službeno procijenjena na veću vrijednost.

Čak ni Infobip, jer njegove su procjene još uvijek neslužbene. O vlasnicima i njihovim odnosima predsjednik uprave APIS IT-a Saša Bilić nije želio govoriti. No, zato je Poslovni dnevnik s njih razgovarao o raznim aspektima poslovanja tvrtke, koja je kako smo otkrili krenula u akvizicije, a nedavno je isporučila i Covid IT sustav državi u svega pet dana, što je najbrže obavljena državna informatizacija dosad.

U kojoj ste fazi kupnje podatkovnog centra PCK Jastrebarsko?

U zadnjoj. Ugovor je potpisan i sad se rješavaju zadnje formalnosti. Očekujem da ćemo to realizirati tijekom ljeta da bi na jesen bili operativno spremni za dalje. Nije to odluka koju smo donijeli preko noći, a sam je proces, uključujući javni poziv i pregovore, trajao dvije godine.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Koliko je vrijedan ugovor?

Vrijednost transakcije je 78 milijuna kuna.

Koji vam je cilj s tom akvizicijom?

Mi smo i dosad, uz vlastiti podatkovni centar, koristili kapacitete PCK Jastrebarsko i tako osigurali da imamo dva centra koja rade paralelno i redundantno. PCK nam je važna akvizicija jer je jedini podatkovni centar u Hrvatskoj tog kapaciteta koji zadovoljava standard TIER3. Naš podatkovni centar u Zagrebu je u fazi nadogradnje i bit će TIER3 kategorije, ali naše potrebe premašuju te kapacitete. Neosporno je da državi treba jedna takva infrastruktura ako ozbiljno želi u digitalizaciju. Tim više ako se zna da država preko poreznih i carinskih sustava udomljenih u APIS IT-u ubire gotovo 80 posto prihoda proračuna. Potres u Zagrebu samo potvrđuje zašto sve ozbiljne institucije imaju redundantne podatkovne centre na seizmički različitim pločama, što ćemo postići kapacitetima u Zagrebu i Jastrebarskom. Zahvaljujući tome moći ćemo biti prvi izbor za pohranu svih IT sustava, aplikacija i podataka, da se primjerice, podaci o građanima Hrvatske ne bi morali čuvati izvan domovine. To je prilika i za suradnju s realnim sektorom, ali pretežno u segmentu kolokacije, gdje želim da budemo broj jedan u Hrvatskoj.

Koliki će vam biti kapaciteti?

Centar u Zagrebu ima 700 m2, a u Jastrebarskom je 1000. Dosta toga je i na novoj lokaciji već popunjeno: mi sami u Jastrebarskom zauzimamo 250 kvadrata, a uz razgovore s mnogim javnim tijelima, imamo i interesa iz realnog sektora. Uglavnom, do kraja godine očekujem da bismo mogli biti popunjeni sa 70 posto kapaciteta.

Je li gotova mobilna aplikacija za praćenje Covid kontakata gotova?

Očekujem da će biti spremna početkom srpnja, rok je takav zbog pravnih pitanja. APIS IT aplikaciju temelji na Apple-Google platformi čime će naša aplikacija biti kompatibilna s drugima u EU. Ministarstvo zdravstva je zatražilo od Applea i Googlea da svoju platformu učine dostupnom u Hrvatskoj. Čim se to riješi, nastavljamo. Aplikacija je tehnički u finalnim fazama, preostaje napraviti sučelje i unijeti ‘mozak’, odnosno epidemiološki model. Potom slijedi testiranje i odobrenje na najvišim razinama jer to će biti jedina takva aplikacija za Hrvatsku. Na kraju treba proći postupak objave za storeove Applea i Googlea.

Nedavno smo saznali da je Covid IT sustav s kojim je država upravljala krizom izradio APIS IT. I da je ta platforma napravljena u manje od dva tjedna. Da li je to točno?

Mi jesmo napravili platformu, ali u pet dana. Vlasnik i naručitelj digitalne platforme je Ministarstvo zdravstva.

Grad Zagreb planira prodati udio u APIS IT-u. Pravo prvokupa ima Vlada, ali se i ovoga puta vodi natezanje oko cijene veće od pola milijarde kuna. Da li se to odražava na vaše poslovanje?

Ne. Poslujemo uspješno i rastemo, tako da smo za 2019. imali smo rast prihoda od 27% u odnosu na godinu prije, a povećavamo i broj radnika pa smo na 470 zaposlenih.

Koliki udio u prihodima čini grad Zagreb?

Od 1990-tih udio poslova koje radimo za državu se kontinuirano povećavao tako da sad 91% prihoda dolazi od poslova koje radimo za tijela državne uprave, prije svega Poreznu i Carinsku upravu, a nešto više od 8% od poslova za Grad Zagreb, odnosno Zg holding.

Tko vam je najveći korisnik?

Oko 70 posto prihoda dolazi nam od Ministarstva financija, Porezne i Carinske uprave. Riječ je o velikim informacijskim sustavima koje mi razvijamo od početaka i koji zahtijevaju kontinuiran razvoj i značajne resurse za održavanje. Ovdje je cijeli sustav fiskalizacije, OIB-a, obračuna doprinosa, trošarina kao i ostali carinski sustavi koji su potpuno interoperabilni s EU. Idući veliki korisnik je Ministarstvo uprave za koji radimo projekt državnog clouda (CDU), najveći državni IT projekt do sada vrijedan više od 350 milijuna kuna. Za Ministarstvo kulture smo napravili i održavamo informacijski sustav za upravljanje umjetničkom baštinom Teuta. S Ministarstvom graditeljstva radimo na GIS-u.

Krajem 2019. pustili ste u rad državni cloud za 20 korisnika, a cilj je 2000. Gdje se dosad došlo?

Cilj projekta je do 2023. na infrastrukturu državnog clouda priključiti 300 korisnika, a o potencijalu od 2000 institucija možemo govoriti na dugi rok koji izlazi iz ovog vremenskog okvira. U ovom trenutku na državnom su cloudu brojni sustavi ministarstava uprave, graditeljstva, EU fondova, rada i mirovinskog sustava, AZTN-a. Za neka druga ministarstva, poput financija, migracija ići će sporije, jer su sustavi vrlo kompleksni i gradili su se godinama. No, tu u obzir moramo uzeti i specifičnosti sustava kao što su zemljišne knjige koje su vertikalni servis Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprava i zahtijevaju posebnu infrastrukturu. APIS IT ne zarađuje od državnog clouda. Mi smo u projektu plaćeni kroz plaće za angažirane stručnjake i naknadu za smještaj informatičke opreme, a sva je infrastruktura u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva uprave.

Prošli tjedan pustili ste u rad Government service bus (GSB) što je preduvjet da bi državni cloud proradio, jer omogućuje laku razmjenu podataka državnih tijela. Koji se podaci se sada mogu razmjenjivati preko GSB-a?

Odmah smo počeli s povezivanjem izvora podataka. Tako se upravo na GSB spajaju servisi e-upisi, zatim sustav kvalitete javne uprave, m-građani, e-račun i e-oglasne ploče. To je početak. Sam servis omogućuje razmjenu podataka, ali vlasnici, odnosno državna tijela to trebaju odobriti. Tehnički se onda to onda može izvesti u roku od mjesec dana. U fazi priprema za povezivanje na GSB je Ministarstvo uprave koje ima temeljne registre, od matice rođenih, umrlih, vjenčanih do knjige državljana.

Državna tijela su se opirala čak i samoj ideji GSB-a zbog straha da će izgubiti kontrolu nad registrima. Da li im GSB izbija tu kontrolu?

Ne. Zakonima je propisano koje državno tijelo je vlasnik kojeg registra. Spajanje na GSB im ne oduzima kontrolu nego je dapače učvršćuje. Svako tijelo samo definira koji se podaci, kako, koliko puta i u koju svrhu mogu preuzeti i tko ih može preuzeti. Nadalje, svaka takva transakcija podacima se logira čime se sprečavaju zloupotrebe. GSB nije i neće biti supermarket za podatke već samo način da se aplikacija na državnom cloudu mogu raditi brže i jednostavnije.

Priča se da ste GSB napravili nakon što je kod vas prešao tim cloud stručnjaka iz jednog telekoma?

Da. Mislim da imamo najjači tim cloud stručnjaka u regiji, oko 30 ljudi koji su iskustvo stjecali na najvećim takvim projektima u Hrvatskoj i šire. U smo APIS IT-u napravili cijeli GSB na open-source tehnologiji pa znači da država nikome ne mora plaćati skupe licencije, a sustav je maksimalno otvoren za korisnike.

Koji će e-Government servisi imati najviše koristi od GSB-a?

E-Građani i e-Poslovanje. Oni zahtijevaju povezivanje s nizom državnih tijela i njihovih IT sustava i registara, a sad će se to raditi na državnom cloudu preko GSB-a. No, kako je GSB tek pušten u rad teško je reći kad će se ta dva servisa prebaciti na ovu infrastrukturu.

E-Građani su još teški za korištenje, na mobitelu neiskoristivi?

Vladi je cilj da pojednostavi sustav i na tome se intenzivno radi. APIS IT će to tehnički izvesti kad dobije nalog. Paralelno razvijamo sustav m-Građani da servisi iz e-Građana postanu dostupni na mobitelu. M-Građani bi trebali početi s radom do kraja godine. Uvest će se i dva cloud certifikata – od AKD-a i Fine – pa ćete se u m-Građane moći prijavljivati kao i na aplikacije mobilnog bankarstva, čak i identifikacijom lica ili otiskom prsta.

APIS IT je uz AKD i Finu često meta napada iz privatnog sektora. Kažu da im oduzimate posao?

Ne slažem se da je APIS IT konkurencija privatnom sektoru, jer u svakoj državi postoji tvrtka poput naše koja za državu radi slične poslove. Članica smo udruženja EURITAS u kojem su slične organizacije iz Austrije, Danske, Njemačke, Italije, Finske… Zbog svoje povijesti i vlasničke strukture imamo jako puno znanja o specifičnim poslovnim procesima javne uprave što je nužno za uspješnu provedbu digitalizacije države. Bili smo i ostajemo otvoreni za suradnju s privatnim sektorom, a mnoge privatne IT tvrtke koje surađuju s nama bez te suradnje ne bi mogle doći do takvih referenci u državi zbog niza razloga. Mi im stoga nismo nelojalna konkurencija već platforma preko koje mogu raditi za državu. Zbog toga afirmiramo suradnju s IT zajednicom. Dio napada na nas je i tvrdnja da smo zastarjeli što nije točno. Uz ulaganja u modernizaciju infrastrukture uveli smo i agilni pristup u razvoju softvera i upravljanju projektima kao i najveće privatne IT tvrtke. U zadnjih godinu dana zaposlili smo više od 100 softveraša i poslovnih analitičara, privukli cloud tim iz realnog sektora. To je za državu važno, jer nema kvalitetne gradnje novih IT sustava bez kompetencija koje smo u APIS IT-u u posljednje vrijeme ojačali.