Poljoprivrednici u Srbiji, zadruge i imanja više neće moći prodavati svoju robu preko raznih agencija i tvrtki koje su se bavile posredovanjem u trgovini žitaricama. Na snagu je stupio novi Zakon o robnim burzama, kojeg do sada nije bilo, a prema kojem se više niti jedna ustanova koja nije registrirana kao burza neće moći baviti takvim poslom.

I dok su se pojedini poljoprivredni proizvođači požalili kako više ne mogu doći do dobre cijene i potrebne količine robe, nadležni smatraju da se konačno uvodi red, pišu Večernje novosti. “Od sada, svi koji će htjeti trgovati i objavljivati cijene, morat će se registrirati kao burza”, objašnjava Miloš Janjić, direktor Produktne burze u Novom Sadu.

“Ne možemo se više igrati tržišta. Moraju postojati pravila, minimalan kapital, brokeri. Poljoprivrednici, također, mogu biti ravnopravni sudionici u trgovini, a ne samo velike kompanije. Novi zakon se odnosi najviše na one koji su organizatori tržišta”, kaže Janjić

Tražit će se namjenski računi
Prema njegovim riječima, kada netko prodaje sto tona kukuruza mora postojati neko jamstvo da će ta roba biti isporučena i da će biti dobre kvalitete. Suština burze je u tome da postoje dostupne i kvalitetne informacije. “Novi zakon bi trebao podignuti burzansku razinu rada. I mi se moramo uskladiti s novim pravilima. Ne samo agencije i portali, ako žele postati burza”, dodaje Janjić.

“Ranije nije postojao zakon koji bi osigurao mehanizam jamstva za trgovinu putem burze, a sada je i Narodna banka Srbije sudjelovala u izradi zakona. Svatko tko organizira burzu mora imati posebne, namjenske račune. Kada netko uplati za robu, novac će čekati dok se žitarice ne isporuče i ne provjeri njihova kvaliteta. Novac ne može propasti, jer će biti kod nas dok se ne završi trgovanje”, tvrdi Miloš Janjić.

Prema riječima Žarka Galetina, agrarnog analitičara, niti jedna ustanova ne smije raditi burzanske poslove ako nije registrirana kao takva. Iako su drugi propisi vrlo strogi, pa se točno zna tko može organizirati financijsko tržište, kod robnih burzi to nije bilo uređeno.

“Produktna burza u Novom Sadu desetljećima se bavi ovim poslom, a događalo se da se pojavljuju agencije koje su narušile njezin kredibilitet. One rade na načelu članstva i imaju najširu bazu klijenata, od poljoprivrednika do zadruga, kombinata, imanja. Primaju elektronski sve ponude i svu potražnju u Srbiji i to objavljuju.

Pri tome, kada date neki podatak agenciji vi više niste obvezni to ispuniti. Točnije, kažete jednu cijenu, ali poslije ne morate po toj cijeni i prodavati”, navodi Galetin. On ističe da se takve stvari u burzovnom poslovanju ne smiju događati.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Slabija žetva nego lani
Agencije žive od članstva, za razliku od burzi koje rade s provizijom. Kako kaže Galetin, problem je i što agencije ne odgovaraju za objavljene podatke o cijeni. “Ljudima je zanimljivo to što agencije sve objavljuju, a kad pozovete trgovca on više neće prodati robu”, objašnjava Galetin.

U Srbiji je prošle godine zasijana pšenica na oko 550.000 hektara, a na proljeće ove godine kukuruz na milijun hektara, soja na 240.000 hektara i suncokret na oko 230.000 hektara. Očekuje se da će biti manje žita nego lani zbog dugog sušnog razdoblje tijekom zime, ali ipak dovoljno za domaće potrebe i za izvoz.

U Agrarnoj komori poljoprivrednih proizvođača Srbije kažu da nova pšenica treba stajati oko 0,20 eura po kilogramu.