Da je Federacija BiH loš poslodavac i vlasnik, govori i to što su kompanije koja su u vlasništvu tog BiH entiteta i kantona najveći porezni dužnici, pišu Nezavisne novine.

Prema podacima Porezne uprave FBiH, najveći dužnik su Željeznice Federacije BiH, čiji je dug čak 192,375.884 KM (oko 98 mil. eura). Drugo mjesto zauzima  Rudnik mrkog ugljena Zenica, koji posluje u sklopu Elektroprivrede BiH, s dugom od 157,213.743 KM (oko 80 mil. eura), a treće mjesto zauzima sarajevski Gras, koji duguje 130,217.198 KM (oko 66,5 mil. eura).

Tu su i ostali rudnici iz koncerna Elektroprivrede BiH – Kreka, koja duguje 126,236.422 KM, Breza s dugom od 106,709.692 KM i Kakanj sa 78,893.828 KM. Javna ustanova Sveučilišna klinička bolnica Mostar Poreznoj upravi FBiH duguje 69,368.086 KM, a Autoceste FBiH 61,234.283 KM.

Mirsad Isaković, financijski stručnjak i sveučilišni profesor, kaže da je riječ o fiskalnoj disciplini, te da porijeklo ovih problema ide još od vlade Edhema Bićakčića i ministra energetike Vahida Heće, jer je on donio odluku o restrukturiranju rudnika i neplaćanju davanja, što Ustavni sud nije odobrio.

“Zamislite da neka privatna kompanija ne plati porez. Odmah bi je zapečatili”, rekao je Isaković i dodao da dugovi javnih poduzeća pritišću gospodarstvo države.

Aner Žuljević, zastupnik u Domu naroda FBiH, kaže da se u sklopu javnog sektora protuzakonito toleriraju isplate plaća bez doprinosa, neplaćanje poreza i drugo. Kao primjer naveo je vojnu industriju.

“Svake godine pričaju kako namjenska industrija doživljava ekspanziju, a onda ispliva jedna po jedna tvrtka koja ne isplaćuje plaće radnicima u toj industriji po četiri-pet mjeseci, kao što su Binas, Zrak, Vrapčići”, ističe Žuljević.

Centar civilnih inicijativa (CCI), zajedno s drugim nevladinim organizacijama, pripremio je istraživanje  o radu javnih poduzeća u cijeloj Bosni i Hercegovini, te je tijekom tog istraživanja napravljen jedinstveni registar svih javnih poduzeća u zemlji.

Prema registru, u BiH postoji 550 javnih poduzeća na različitim razinama vlasti. Podaci iz registra uključuju dva javna poduzeća na državnoj razini, 96 na razini entiteta, od čega je po 48 u FBiH i RS, četiri u Brčko distriktu, 41 na razini kantona u FBiH i 407 na razini općina i gradova u BiH.

Na uzorku od 221 javnog poduzeća za koje je CCI prikupio podatke o poslovanju, kako izravno od tih kompanija, tako i korištenjem drugih dostupnih izvora, podaci pokazuju da je u sektoru javnih poduzeća zaposleno najmanje 67.000 osoba, da te državne kompanije godišnje raspolažu sa 6,7 milijardi maraka, te da ukupno duguju više od 9,3 milijarde KM.

Budući da je to uzorak od 40% ukupnog broja javnih poduzeća, pretpostavlja se da su ti brojevi znatno veći.