Cijena stočne hrane u Srbiji povećava se svakih četiri pet dana, piše Politika, a to znači ako bi i ostala sadašnja cijena, na kraju tova od četiri mjeseca, uzgajivač bio u gubitku od 4000 dinara (35 eura) po jednoj svinji.

Čaba Mikuška, predsjednik Udruge uzgajivača svinja iz Bačke Topole kaže da je situacija je teška za sve stočare, ali se čini da ona posebno pogađa uzgajivače svinja na sjeveru Vojvodine.

Preprodavači profitiraju
“Nemamo objašnjenje zbog čega otkupne cijene svinja na sjeveru Bačke miruju. Oko Novog Sada ili u Mačvi raste otkupna cijena žive vage”, kaže Mikuška.

Izvodi računicu koja pokazuje nerentabilnost sadašnjeg tova svinja: cijena svinjetine po kilogramu žive vage u regiji stoji između 280 i 320 dinara. Kako bi narasla do tovljenika odgovarajućeg za klaoničku industriju, u idućih 120 dana svinja će pojesti nešto više od 350 kilograma hrane, koja stoji između 50 i 70 dinara po kilogramu.

Tovljenik od 100 kilograma otkupljuje se po cijeni od 170 dinara žive vage, što znači da će stočaru biti isplaćeno 17.000 dinara za uzgoj u koji je, ako se računaju samo srednje vrijednosti, uložio više od 21.000 dinara.

“Meni stočari kod kojih sam prije odlazio kažu da prekidaju s tovom, jer bi nastavak značilo da moraju uzeti od svoje obitelji”, kaže Mikuška za Politiku.

Ukliješteni između skupe stočne hrane i niske otkupne cijene u regiji, stočari svoje tovljenike nude i otkupljivačima s drugih područja, međutim, tu zarada ipak odlazi u ruke preprodavača.

Čaba Mikuška zbog svog posla obilazi područje u krugu 80 kilometara na sjeveru Vojvodine i kaže sve je manje gospodarstava u kojima u svinjcima još ima svinja.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Odustalo 70% malih
“Oko 70 posto malih proizvođača odustalo je od uzgoja. Situaciju na terenu promatram kroz broj krmača u domaćinstvima i tu nema pada. Promijenila se struktura, dok su do sada od tjedno 40 intervencija koje sam imao, 35 bilo u malim gospodarstvima, sada ih je svega pet”, upozorava Mikuška.

Prema njegovim riječima, više od 70 posto uzgoja svinja sada je u rukama velikih kombinata i farmi koji zahvaljujući velikom broju tovljenika mogu izdržati ove cjenovne razlike.

“Veliki dio tih farmi u stvari su u vlasništvu klaoničara. Sve velike klaonice danas imaju svoje farme svinja, koje s velikom proizvodnjom imaju i manje troškove po jednom tovljeniku. Može se reći da njima ova situacija i pogoduje.

Svinjsko meso se u trgovinama prodaje po cijeni od oko 700 dinara po kilogramu, za što uopće nema opravdanja, jer je to preveliki cjenovni raspon u odnosu na 170 dinara otkupne cijene po kilogramu žive vage. Pri tome, klaoničarima je i dozvoljen uvoz svinjskog mesa koje je za trećinu jeftinije od našeg”, navodi Mikuška.

Predstavnik uzgajivača svinja sa sjevera Bačke kaže da sadašnja situacija u stočarstvu i u ratarstvu ne pogoduje malim proizvođačima, odnosno svima koji imaju manje od 10 hektara zemlje za obrađivanje ili manje od 50 svinja u svinjcima.