Zgrada Beograđanka ili Palata Beograd jedan je od simbola grada Beograda, koja je preživjela burna vremena, a onda dugo stajala zaboravljena i derutna. Otvorena je 1974. godine kao građevinsko čudo i sa svoja 22 kata tada najviša zgrada na Balkanu.

Nakon 50 godina, upravo je njen 22. kat s kojeg puca pogled preko cijelog Beograda ponovo oživio i nazvan je vidikovac.

Zajedničko stvaralaštvo
Zamišljen je da bude coworking mjesto, ali i puno više od toga. “Krajem 2023. godine smo ponovo otvorili vidikovac za javnost. Ovaj prostor je bio van domašaja građanstva duže od 40 godina, a mi smo bili vrlo motivirani da vidikovac ponovo pretvorimo u “mjesto susreta” kako ga je i sam tvorac Beograđanke, arhitekt Branko Pešić zamislio. Kad kažem “mi”, mislim na serijskog web3 poduzetnika Vukašina Vukoja i naš tim iz Alt Labsa”, priča Jovana Tomić, menadžerica vidikovca.

Vidikovac nije otvoren s jedinom namjenom da bude coworking prostor, već da potakne okupljanje lokalne kreativne zajednice, te da naglasak bude na zajedništvu i zajedničkom stvaralaštvu. Zbog toga su prva dva kvartala ove godine bili svojevrsni test koncepta vidikovca koji se više puta mijenjao prema povratnim informacijama koje su osnivači dobivali od posjetitelja.

“Vukašin i ja se poznajemo već deset godina, ali nismo imali prilike raditi zajedno, sve do prošle jeseni. Pozvao me je i ispričao mi ideju o vidikovcu na 22. katu Beograđanke i nakon moje prve posjete prostoru, odmah smo počeli smišljati koncept novog mjesta za lokalnu kreativnu zajednicu.

Kada se okrenem i pogledam posljednjih osam mjeseci rada na novom konceptu vidikovca, teško mi je odgovoriti na pitanje koji dio posla mi se najviše sviđa. Kad si svakoga dana na jednom posebnom mjestu s bogatom poviješću i kad imaš najbolji pogled na Beograd, voliš sve što se tiče tog projekta. Kad smo već kod pogleda – oči mi se najčešće odmaraju gledajući prema Dorćolu i Kalemegdanu”, priča Jovana.

Dodaje kako Beograđanka za Beograd znači modernost i inovativnost: nove tehnologije prvi put korištene u gradnji jednog objekta, prva najviša zgrada u Beogradu, primjer total dizajna, inkorporacija vrijednih umjetničkih djela u interijer zgrade. Prema riječima arhitekta Branka Pešića, Beograđanka je “velika kuća koja vas podiže iznad horizonta Balkana”.

“Za arhitekta, Beograđanka je bila “mjesto susreta”, za mene je sada mjesto s kojeg i na kojem stvaram u svom punom potencijalu. Što je je to drugo nego sloboda”, nadovezuje se Jovana. Kroz vidikovac je do sada prošlo oko stotinu coworkera, web3 i tech profesionalaca, dizajnera, stručnjaka za marketing i komunikacije i mnogih drugih.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U srpnju i kolovozu traje ljetna pauza, jer se priprema službeno otvaranje coworkinga, te su zbog toga raspisali i natječaj za mjesta u vidikovcu. Ove godine su ugostili preko 40 događaja kao i dvije izložbe.

Prva je bila grupna izložba mladih kipara i slikara, a druga je izložba fotografija osmišljena i predstavljena u čast 50 godina postojanja Beograđanke pod nazivom “Nebeska vertikala”. Izložba je otvorena simbolično na rođendan Beograđanke 22. travnja i može se obići svakog četvrtka od 18 sati tijekom stručnih vođenja koje vodi kćerka arhitekta Branka Pešića, Marija Pešić Andrejević.

Lansiranje vizualnog identiteta
Neke od zajednica s kojima su radili na organizaciji događaja su ETH Belgrade, Serbian Product Community, Asocijacija industrije video igara Srbije (SGA) i C++ Srbija.

Trenutno im je web stranica u soft launch fazi, čeka ih lansiranje prvog vizualnog identiteta koji rade Milica Pantelić i Željko Lončar, poznati dizajn duo koji je pobijedio na njihovom otvorenom pozivu za dizajn. Natječaj je također bio organiziran u čast 50. rođendana Beograđanke, a stiglo im je preko 45 rješenja za manje od mjesec dana koliko je taj natječaj bio otvoren.

“Naše planove za dalje će u velikoj mjeri odrediti zajednica koja će se formirati u vidikovcu od rujna, a mi nastavljamo podržavati lokalne organizacije i mlade umjetnike,” zaključuje Jovana.