Srbijanske javne financije trenutačno su stabilne, no milijarde eura najavljenih projekata iz programa Srbija 2027, koji uključuje sve pripreme za EXPO, kao i druge velike investicije, mogle bi dovesti do povećanja proračunskog deficita iznad dopuštenih granica određenih Zakonom.

I sve to uz rizik da bi tempo budućeg rasta plaća i mirovina također potencijalno mogao postati problematičan, smatraju stručnjaci.

Potrebna disciplina
Kako u autorskom tekstu za MAT navodi ravnatelj Republičkog zavoda za statistiku Miladin Kovačević, očekuje se da će gospodarstva EU-a u 2024. godini zabilježiti niže stope rasta od prethodno projiciranih, zbog čega bi se Srbija mogla suočiti s manjom inozemnom potražnjom za svoje robe i usluge u ovoj godini.

Direktor RZS-a ističe da su fiskalna disciplina i adekvatno smanjenje javnog zaduživanja imperativ Srbije kako bi dug bio održiv i izbjegla situacija koja zahtijeva nagle korekcije makroekonomske politike..

“Trenutno su devizne rezerve primjerene i daju dovoljno prostora za ublažavanje utjecaja vanjskih šokova. Međutim, kreatori politike trebali bi ostati predani zdravim makroekonomskim politikama i dalje stvarati rezerve kako bi izbjegli probleme s dugom. Što je još važnije, kako bi se zadovoljile fiskalne potrebe zemlje bez ugrožavanja održivosti duga, potrebni su daljnji napori u jačanju upravljanja javnim dugom”, kaže Kovačević.

“Planirana je dodatna javna ‘investicijska injekcija’ od oko milijardu eura godišnje za realizaciju projekata poput BelExpa i drugih. rezultiralo bi odstupanjem od planiranog uravnoteženog fiskalnog rezultata prema aranžmanu iz predostrožnosti s MMF-om”, upozorava Kovačević.

“U slučaju eventualnog redefiniranja te crte na razinu deficita od tri posto BDP-a (što predstavlja prag u EU – tzv. kriterij iz Maastrichta), tek bismo 2024. imali jaz u kojem je bilo bi potrebno uštedjeti ili pokriti bez zaduživanja oko 396 milijuna eura”, rekao je Kovačević.

No, taj manjak od tri posto protivan je Zakonu o proračunu za ovu godinu, podsjeća profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić. U izjavi za Novu ekonomiju kaže da je toliki deficit protivan fiskalnim pravilima koja stupaju na snagu 2025. godine.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Ako bi deficit u iduće četiri godine iznosio oko tri posto, to bi značilo da će praktično od 2020. Srbija voditi politiku visokih deficita, što znači i visoko zaduživanje.” Ovako visok fiskalni deficit i javni dug koji nastaje da bi se deficit financirao ne odgovara zemlji poput Srbije koja se zadužuje po visokim kamatama, kaže Arsić.

Prijete neravnoteže
Kako dodaje, “ekspanzivna fiskalna politika utjecala bi i na rast vanjskog deficita i vanjskog duga, pa bi se država mogla naći u problemu u slučaju poremećaja na svjetskom tržištu kapitala ili pogoršanja odnosa sa zemljama iz kojih dolazimo primati izravna ulaganja koja financiraju vanjski deficit”.

“Ako bi deficit bio veći od tri posto BDP-a, to bi dodatno povećalo zaduživanje, ali i vanjsku neravnotežu, što bi eventualno moglo dovesti u pitanje makroekonomsku stabilnost”, rekao je Arsić.