Napredak u povećanoj proizvodnji za kratko vrijeme, naveo je, postignut je zahvaljujući znanju i uvođenjem novih tehnologija koje su prilagođene klimatskim promjenama.
Proizvodnja voća u Srbiji raste. U 2021. godini Srbija je imala oko 600.000 tona voća, a sada od 1,4 do 1,5 milijuna tona, kazao je profesor Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu Zoran Keserović na stručnom skupu posvećenom voćarstvu na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.
Napredak u povećanoj proizvodnji za kratko vrijeme, naveo je, postignut je zahvaljujući znanju i uvođenjem novih tehnologija koje su prilagođene klimatskim promjenama.
Proizvodnja voća u Srbiji raste. U 2021. godini Srbija je imala oko 600.000 tona voća, a sada od 1,4 do 1,5 milijuna tona, kazao je profesor Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu Zoran Keserović na stručnom skupu posvećenom voćarstvu na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.
Napredak u povećanoj proizvodnji za kratko vrijeme, naveo je, postignut je zahvaljujući znanju i uvođenjem novih tehnologija koje su prilagođene klimatskim promjenama.
“Imamo dosta voćnjaka, posebno u Vojvodini i središnjoj Srbiji, s protugradnom zaštitom”, kazao je profesor Keserović. Među deset izvoznih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda nalaze se tri voćne vrste: malina, jabuka i višnja, a od 2021. godine je i kupina.
“Očekujem ubrzo i da borovnica bude među deset izvoznih proizvoda. I nasadi višanja su u porastu jer se u cijelom svijetu traži zamrznuta, što potiče one koji planiraju da se bave voćarstvom da dižu plantaže višanja”, istakao je Keserović.
“Voćarstvo ide u dobrom pravcu i proizvođači samo moraju raditi na kvaliteti i da vode računa o izboru sortimenta kod svake voćne vrste. Budućnost je u kvaliteti i u zelenoj agendi”, kazao je.
“Imali smo problema oko plasmana jabuka prije dvije godine, ali je bilo proizvođača koji su uspijevali prodati urod do Nove godine i to zato što su imali kvalitetnu jabuku. Sve više potrošača traži voće koje se manje prska i ta zelena agenda korištenja sorti koje su otpornije na uzročnike bolesti i štetnike bit će sve više prisutna”, predočio je.
Godina bi bila i bolja da su bile bolje vremenske prilike. Prvo je bilo loše vrijeme tijekom oprašivanja i oplodnje, kod kruške, šljive i višnje, pa je bilo štete na voću od grada i ono što je u posljednje vrijeme najgore – bile su velike količine padalina baš u vrijeme berbe jagode. Očigledno je da moramo unaprijediti tehnologiju uzgoja zbog vremenskih promjena do kojih je došlo.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu