Državni zavod za statistiku sutra objavljuje prvu procjenu inflacije za svibanj. Ona će pokazati jesu li (i koliko) prosječne cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju i prošlog mjeseca porasle te je li godišnja stopa i nakon rasta s ožujskih 4,8 na travanjskih 5,8 posto i peti mjesec zaredom ubrzala. Bilo da se preliminarno pokaže daljnje ubrzanje ili usporavanje, teško će se izbjeći konotacije s novim, prilično šarenim paketom mjera Vlade predstavljenim pod egidom antiinflacijske politike.

Zamrzavanje stanja

Dok se prije mahom isticala zaštita standarda građana i pomoć gospodarstvu, uz novi u Vladi spominju i “hlađenje ekonomije” i proračunsku disciplinu. Podaci o BDP-u za prvi kvartal (stagnacija na kvartalnoj razini i usporavanje godišnjeg rasta na 2,2 posto) ukazuju da se gospodarstvo počelo hladiti i bez Vladinih mjera, komentiraju neki ekonomisti, ocjenjujući Vladin koloplet dobrih i loših vijesti u paketu PR taktikom. Od njegovih sastojaka pojedinačno najveći učinak odnosi se na najavu čak 1,1 milijardu eura proračunskih ušteda na rashodima (materijalni, financijski, transferi, investicijska potrošnja), a s još oko 200 milijuna eura financiranja koje se s proračuna preusmjerava na izvore iz EU to znači 1,3 milijarde eura ili čak 1,4 posto BDP-a. Toliki plan ušteda sedam mjeseci prije kraja godine prilično je velik. Neki kritičari zato ga nazivaju i “spašavanjem proračuna”. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić tvrdi da će deficit ostati u granicama tri posto BDP-a i da je zadovoljan izvršenjem proračuna u prvih pet mjeseci, ali da je u uvjetima geopolitičkih napetosti i energetskog šoka poželjno jačati fiskalnu poziciju.

“Kombinacija snažnog rasta domaće potražnje uz relativno visoku razinu gospodarske aktivnosti povećava osjetljivost Hrvatske na prelijevanje energetskih šokova, a isto tako i na pregrijavanje ekonomije, što inflaciju održava na višim razinama od željenih”, istaknuo je. Uz zadržavanje postojećih energetskih potpora predviđa se nepovećavanje proračunskih prava na ime plaća i socijalnih naknada do kraja prvog kvartala 2027. U okviru poreznih novosti, s jedne strane se ukida porez na dohodak na mirovine koji danas kvači njih oko 540 tisuća (iznad 600 eura), a s druge strane se privremeno ponovno uvodi dodatni porez na dobit tvrtki, s tim da se ovaj put referira na “višak” marže bruto dobiti u odnosu na prethodni trogodišnji prosjek uvećan za dopušteno odstupanje od 15 posto na račun rasta produktivnosti, koji bi se oporezivao s 50 posto.

U Vladi taj potez opisuju kao preventivnu antiinflacijsku mjeru, a primjenjivao bi se samo na kategoriju srednjih i velikih poduzeća, i to uz isključenje pretežitih izvoznika. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta kaže da su upravo u protekle tri godine profiti najviše rasli, a da se nakon jednokratnog poreza na ekstradobit u 2023. ništa nije činilo pa se time zapravo zamrzava takvo stanje. Mnogi su sumnjičavi i kako će to izgledati u praksi, jer je model složen, a poduzetnici koje bi mogao zahvatiti nastojat će zaobići taj namet. Za razliku od 2022. sada će imati i više vremena za “prilagodbe”, kaže jedan menadžer.

Galama i tiho lobiranje

Zasad se ne zna s kolikim se učinkom na ime tog nameta računa. No, zna se da se u paušalnom oporezivanju obrtnika efekti izmjene pravila procjenjuju na oko 60 milijuna eura. Za gotovo 60 posto paušalnih obrta (a trenutačno ih ima oko 106 tisuća) davanja prema državi zapravo se neće mijenjati. Toliko ih je, naime, po primicima u prva dva porezna razreda, iznosa do 19.900 eura godišnje. U preostala četiri razreda (zaključno s najviših 60.000 eura) davanja za porez i doprinose povećavaju se progresivno, ali i za najviši će, unatoč povećanju za više od 80 posto, još uvijek biti osjetno povoljnija nego kod nesamostalnog rada. Isto vrijedi i za paušalni porez za iznajmljivače u turizmu. Donja granica iznosa paušala povećava se za 50 posto, ali samo za 93 lokalne jedinice, iz prva dva od četiri razreda indeksa turističke razvijenosti. “To je gotovo simbolična provedba načela pravednosti. Nikoga se neće ugroziti nego samo učiniti sustav pravednijim”, ističe premijer Andrej Plenković.

Lovrinčević u vezi ukupnim miksom mjera kaže kako u Ćorićevu resoru sada pokušavaju ublažiti posljedice ranijih odluka ili nečinjenja Vlade na stanje javnih financija. Hoće li do donošenja konkretnih zakonskih prijedloga i/li drugih akata sve najavljeno preživjeti baš u obliku i mjeri kako je to prošli tjedan predstavljeno, ostaje vidjeti. Svi koji su izravno pogođeni pojedinim mjerama nastoje braniti svoje pozicije i iznositi protuargumente, neki glasnim otporom, a neki više tihim lobiranjem.