Veliko korištenje proračunske rezerve bila je uobičajena praksa Vlade Srbije prethodnih godina.

Isplate iz tih pričuva bile su za različite namjene i namjene, a Fiskalni savjet (FS) u najnovijoj analizi navodi da je za preraspodjelu javnih sredstava kroz proračunsku pričuvu u razdoblju od 2018. do 2023. potrošeno 2,6 milijardi eura.

Premašeni zakonski limiti
Analiza Fiskalnog savjeta pokazuje da Vlada Srbije sustavno masovno koristi tekuću proračunsku rezervu, tj. blizu zakonskog maksimuma od četiri posto proračunskih prihoda, piše Nova ekonomija.

U najmanje dvije godine (2020. i 2022.) postoje jasni pokazatelji da je i taj zakonski limit premašen, prema nalazima FS-a.

“To znači da je od 2018. do 2023. kroz proračunsku pričuvu preusmjereno ukupno najmanje 2,6 milijardi eura proračunskih sredstava koja nisu prošla standardne procedure planiranja i uključivanja u proračun. Stvarni iznos je zapravo nešto veći od toga. Naime, cjeloviti podaci o korištenju proračunske zalihe u 2023. godini još nisu dostupni, bit će to u drugoj polovici 2024. godine, a cjeloviti podaci za 2019. nikada nisu objavljeni”, navodi se u analizi.

Tijekom godine dopuštene su neke korekcije proračuna bez sudjelovanja Skupštine, a to se radi kroz proračunsku pričuvu koja se puni novcem koji nije potrošen tijekom godine na proračunske projekte.

Odatle Vlada Srbije novac raspoređuje na druge korisnike i projekte za koje prvobitno nije bilo predviđeno dovoljno.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Zakonski maksimalno dopušteni iznos sredstava koji se može preusmjeriti kroz proračunsku rezervu trenutno je četiri posto prihoda republičkog proračuna, što u 2024. godini iznosi oko 700 milijuna eura. Ako se tijekom godine ukaže potreba za značajnijim izmjenama proračuna i promjenama ekonomske politike, Vlada je dužna podnijeti Narodnoj skupštini na usvajanje rebalans proračuna”, podsjećaju iz Fiskalnog savjeta.

Provođenje ekonomske politike preko proračunske rezerve povećava rizik da donesene mjere budu neučinkovite, navodi FS i navodi primjere.

Jedna su bile financijske mjere za poticanje rađanja, koje su dovele do povećanja plodnosti maloljetnih Romkinja do te mjere da je njihovo zdravlje ugroženo.

I na prvi pogled jednostavan program izgradnje stanova za pripadnike snaga sigurnosti probio je prvotne rokove, a Zakon koji regulira ovaj program mijenjan je zbog otkrivenih propusta čak četiri puta. Oba projekta financirana su iz proračunske rezerve.

Korištenje proračunske zalihe nije dovoljno transparentno prikazano, pa su porezni obveznici često uskraćeni za informacije o namjeni tih sredstava.

Brojne su dileme vezane uz rasprostranjeno povjerljivo korištenje proračunske pričuve. Prije svega, može se postaviti jedno očito pitanje: je li moguće da sigurnosne i druge osjetljive potrebe Srbije ovise o tome hoće li se tijekom godine za njih u proračunu odvojiti dovoljno prostora, što proračunska rezerva u biti predstavlja?

No, čak i kada je riječ o povjerljivom korištenju pričuve, samo trećina tih sredstava zapravo ide sigurnosnom sektoru.

Kome ide novac?
Međunarodna praksa potvrđuje da u Srbiji postoje najmanje tri problema s korištenjem proračunskih rezervi.

Prvi je preveliki obujam sredstava koje Vlada može redistribuirati mimo osnovnih mehanizama proračunske kontrole.

Druga slabost je što u Srbiji, kao iu nekim drugim zemljama, nema ograničenja u načinu korištenja sredstava tekuće rezerve.

Treći problem odnosi se na nedovoljnu transparentnost i loše izvještavanje, prema nalazima Fiskalnog vijeća. Kako podsjećaju, međunarodna preporuka (MMF, 2016) je da Vlada redovito, sadržajno i u standardiziranom formatu izvještava zakonodavnu vlast i porezne obveznike o promjenama proračunskih izdvajanja – “što se u Srbiji ne događa”, zaključuje se.