Misija Međunarodnog monetarnog fonda veliku je pozornost, tijekom treće revizije trenutnog aranžmana iz predostrožnosti, posvetila projektima iz plana “Skok u budućnost – Serbia EXPO 2027”, a jedan od rezultata je i sporazum između Vlade Republike Srbije i MMF-a, prema kojem će se u revidiranu Fiskalnu strategiju za 2025. do kraja studenoga uvrstiti tablicu za praćenje projekata vrijednih više od 20 milijuna eura s detaljnim popisom troškova.

Vlada je također obećala da će takvu tablicu uvrstiti u Zakon o proračunskom sustavu tijekom “sljedeće izmjene”, također najkasnije do studenog ove godine, kao i da će unaprijediti portal Srbija2027.gov.rs tako da za svaki uključeni projekt vidljivo je u kojoj je fazi realizacija, te koji su troškovi i planirana ulaganja u sljedećem proračunskom razdoblju.

Ogroman broj projekata
MMF je vrlo temeljito analizirao potencijalni učinak provedbe planiranih investicija planom “Skok u budućnost – Srbija EXPO 2027”, pa je u izvješću o trećoj reviziji objavio vlastitu tablicu najavljenih i projekata koji su u tijeku, napominjući da je napravljen na temelju izjava domaćih dužnosnika, piše Biznis.rs.

A tablica MMF-a pokazuje da investicijski plan “Skok u budućnost – Serbia EXPO 2027”, ukupne vrijednosti 17,8 milijardi eura, uključuje 323 projekta, uključujući izgradnju 13 autocesta i cesta, 11 željezničkih pruga i druge željezničke infrastrukture, kao te 81 projekt iz područja energetike, navodnjavanja i obrade otpadnih voda.

“Budući da nedostatak sveobuhvatnih informacija o ukupnim troškovima različitih javnih investicijskih projekata u službenim dokumentima otežava javnu kontrolu njihove isplativosti, dogovoreno je da će Vlada Srbije u godišnje fiskalne strategije uvrstiti novu tablicu s izvješćima o svakom od projekata vrijednih više od 20 milijuna eura (osim iz područja sigurnosti i obrane), koji će sadržavati podatke o ostvarenim izdacima, procjenu troškova za tekuću godinu i iznose planirane u proračunu, projekciju izdataka za sljedeću godinu.

Dvije godine, kao i procjena ukupnih troškova za pojedini projekt”, stoji u izvješću MMF-a. Da je takav dogovor postignut potvrdila je i Vlada Srbije koja je, prema službenom dokumentu MMF-a, obećala da će tablicu uvrstiti u revidiranu Fiskalnu strategiju za 2025. godinu s projekcijama za 2026. i 2027. godinu.

“Takav zahtjev za objavu podataka postat će dio Zakona o proračunskom sustavu prilikom njegove sljedeće revizije, koja se očekuje najkasnije do studenog 2024. Osigurat ćemo da svako ministarstvo i javno tijelo nadležno za investicijske projekte na svojim stranicama objavi studije prihvatljivosti projekata za investicijske projekte čija je vrijednost veća od 20 milijuna eura, osim ako to nije isključeno klauzulama o povjerljivosti u međudržavnim ili komercijalnim ugovorima”, navela je Vlada Srbije.

Potvrđeno je i da će unaprijediti web stranicu Srbija2027.gov.rs kako bi pružila dodatne informacije o obujmu, fazi, isplativosti i procjeni troškova projekata u okviru projekta “Skok u budućnost – Srbija 2027”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

MMF je u izvješću naveo i da je trećom revizijom aranžmana dogovoren nešto viši ciljani proračunski deficit od oko 2,5 posto BDP-a za 2025. i 2,25 posto do 2027. te da je time stvoren prostor za realizaciju infrastrukturnih projekata EXPO-a.

Javne investicije
“Tim MMF-a pozvao je na oprez u pogledu povećanja investicijske potrošnje, što bi, uz kretanja na tržištu rada, moglo dovesti do naglog povećanja troškova projekta. Također smo ukazali na potrebu pažljivog odabira prioritetnih projekata, kao i transparentnog upravljanja javnim investicijama kako bi se osigurala kvaliteta projekata i smanjila izloženost rizicima, imajući u vidu da međudržavni sporazumi zaobilaze tradicionalni proces javne nabave.

Podsjetimo, i Fiskalni savjet je prije mjesec dana upozorio da javne investicije u Srbiji iznose više od sedam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i da su najveće u odnosu na udio takvih investicija u srednjoj i istočnoj Europi, ali da građani nemaju uvida u gospodarsku i društvenu opravdanost velikih državnih projekata, dok su cijene takvih investicija slabo ili nikako objašnjene.