Pregovori vlasti i sindikata u Srbiji o minimalnoj cijeni rada zasad su neuspješni, a oni koji primaju najnižu plaću poručuju da su životna odricanja velika, piše Radio Slobodna Europa (RSE).

“Plaće ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe, bez obzira primate li minimalac ili nešto više od toga”, kaže Zorica Popadić iz Kraljeva. Prema njenim riječima, odricanja su velika, od kupovine hrane pa do odmora. “Uglavnom kupujem na akcijama, čak i kruh, mlijeko, ulje i šećer.

Meso kupujem sve rjeđe i sve manje”, kaže Popadić. Prema službenim podacima, više od 350.000 zaposlenih u Srbiji prima neto minimalac od 32.000 dinara (oko 272 eura) kao redovitu plaću, a najmanje još toliko radnika ima neznatno veća primanja od minimalne mjesečne plaće.

Sindikati i vlasti u Srbiji započeli su u kolovozu pregovore o novoj minimalnoj plaći za 2022. godinu, ali još nema dogovora.

‘Ne možemo normalno živjeti’

Predstavnici vlade predlažu da minimalna cijena rada sljedeće godine bude 35.012 dinara (oko 298 eura), međutim, sindikati traže da minimalna plaća bude 39.000 dinara (oko 332 eura).

Situaciju dodatno komplicira zahtjev udruženja poslodavaca, koji zahtijevaju da povećanje minimalne plaće ne bude veće od šest posto.

Ana Brnabić, premijerka Srbije, izjavila je da je načelno donesena odluka kako će novi iznos minimalne plaće biti veći od 35.000 dinara, ali da nije realno da može dosegnuti 39.000 dinara, koliko traže sindikati. Među onima s najnižim primanjima je i Zoran Miljković iz Kragujevca, radnik jedne strane kompanije.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

On smatra da niti jedna minimalna plaća koja ne može napuniti minimalnu potrošačku košaricu, kao što je sada slučaj, nije plaća nego milostinja.

“Neslužbena ponuda da minimalac od siječnja 2022. bude 35.000 dinara je sramotna, jer se s njom ne može normalno preživjeti. Mi baš primamo plaću koja je u visini te minimalne potrošačke košarice i to je dovoljno za životarenje”, kaže Miljković.

Nebojša Atanacković, predsjednik Unije poslodavaca Srbije, kaže da je prijedlog vlasti od 35.000 dinara za mnoge poslodavce prevelik zalogaj.

“Velik dio poslodavaca još uvek se nije izborio sa zaostalim obvezama iz prošle godine”, rekao je Atanacković.

Veliki val poskupljenja

Prema njegovim riječima, do minimalne plaće od 35.000 dinara može se doći samo ako se poslodavcima prizna povećanje troškova i ako se država obveže da će im kroz smanjenje poreza, povećanje neoporezivog dijela plaća i razne druge načine to nadoknaditi.

No Zoran Ristić, član pregovaračkog tima Ujedinjenog granskog sindikata Nezavisnost, najavljuje da će taj sindikat zahtijevati da se minimalna plaća izjednači s vrijednošću minimalne potrošačke košarice koja će krajem godine iznositi 39.000 dinara (oko 332 eura).

“Nakon vala poskupljenja i rasta životnih troškova, minimalna plaća treba biti oko 40.000 dinara (340 eura)”, objasnio je Ristić.

U Srbiji je u tijeku kampanju pod sloganom “Diži minimalac”, koju provodi nevladina organizacija Centar za politike emancipacije (CPE) u suradnji sa sindikatima radnika. Pozivaju se građani, društveni pokreti i nevladine organizacije da podrže zahtjeve sindikata za podizanje minimalne plaće do razine minimalne potrošačke košarice.

Minimalna plaća u Republici Srpskoj iznosi oko 260 eura, a u Federaciji BiH 203,5 eura. Na Kosovu iznosi 170 eura, dok je u Crnoj Gori 222 eura, a od 1. listopada ove godine bit će 250 eura.