Razvoj portala eUprava i pandemija koronavirusa u velikoj su mjeri popularizirali administrativne procedure “na klik”, ali punu sliku razvijenosti elektronskih usluga u Srbiji daju i podaci s lokalne razine, javlja portal eKapija.

Gradovi i općine dosad su digitalizirali 20% postupaka u svojoj nadležnosti, a kada se iz računice izuzme mali broj posebno uspješnih samouprava, prosjek pada na tek 5%. Zato ne čudi podatak da su 95% zahtjeva građani i privreda predali na papiru odnosno šalteru, navodi se u biltenu NALED-a.

Novo istraživanje NALED-a, provedeno, uz podršku Europske unije, u projektu Lokalni indeks eUprave (LEI), potvrdilo je da postoji velika potreba za snažnijom podrškom gradovima i općinama u razvoju elektronskih usluga i zaštiti osobnih podataka, unapređenju kadrovskih kapaciteta i infrastrukture za elektronsko poslovanje.

“Svega 14% gradova i općina strateški razmišlja o razvoju elektronskih usluga, što dokazuje i činjenica da za razvoj eUprave u prosjeku izdvajaju svega 40.000 eura godišnje, a ako se izuzme one najuspješnije prosječni budžet pada na 8500 eura. Kada izostanu i ti osnovni preduvjeti za razvoj, jasno je zašto samo 10% gradova i općina u Srbiji ima više od 90% digitaliziranih postupaka.

Podaci iz istraživanja pomoći će nam da do kraja ljeta rangiramo lokalne samouprave po razini razvijenosti eUprave i tako dobiveni LEI indeks poslužit će da promoviramo dobre primjere s vrha liste, ali i da putem obuka i izradom Vodiča najboljih praksi podržimo one općine koje su zabilježile slabije rezultate”, kaže Željko Tomić, predsjednik Saveza za eUpravu u NALED-u i direktor kompanije OSA računarski inženjering.

Prema njegovim riječima, stanje infrastrukture je takvo da je pretežna starost računara koji se upotrebljavaju za vođenje postupaka između pet i osam godina, dok samo petina općina ima noviji hardver. Upitna je i sigurnost podataka koji su pohranjeni u njihovim bazama jer polovina gradova i općina ima licence za sve programe, a interesantno je da 14% nema licencu ni za jedan program koji koristi.

Raspoloživost obučenog kadra nije zadovoljavajuća ni kada je riječ o službenicima koji pružaju usluge. U prosjeku je 46 službenika po lokalnoj samoupravi ovlašteno da vodi postupke bilo na papiru ili elektronski, ali je tek svaki četvrti prošao bilo kakav vid obuke za elektronsko poslovanje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost