Sve je više stranaca koji dolaze raditi u Srbiju. Od početka godine Nacionalna služba za zapošljavanje izdala je 41.479 dozvola za rad radnicima iz inozemstva. Procjena je kako će ova godina biti završena sa 50.000 izdanih radnih dozvola strancima.

Dok je za građane Srbije Njemačka ili Austrija obećana zemlja, za Nepalce, Indijce, Pakistance, ali i za mnoge Kineze i Ruse to je Srbija. Rade uglavnom na građevini, kao dostavljači, zatim na poslovima čišćenja, kao vozači. Ima i inženjera, programera koji stižu iz Kine i Rusije.

Drastičan rast
Broj stranaca koji rade u Srbiji se drastično povećava iz godine u godinu. Tako je tijekom 2020. godine država izdala oko 13.000 radnih dozvola za strance, a naredne godine skoro duplo više i to oko 25.000. Tijekom 2022. godine oko 35.000 stranaca dobilo dozvole, a ove godine u prvih deset mjeseci više od 41.000.

Iz Nacionalne službe za zapošljavanje za Euronews Srbija kažu kako je tijekom ove godine najveći broj radnih dozvola izdan državljanima Rusije- 16.050 (4.406 žena), Kine – 8.271 (873 žena), Indije – 4.272 (48 žena). Prošle godine najveći broj dozvola izdan je državljanima Kine – 10.044 (1.029 žena), Rusije – 8.081 (2.331 žena), Turske – 5.676 (119 žena).

“Stranac može raditi u Srbiji pod uvjetom da ima odobren privremeni boravak ili stalni boravak i dozvolu za rad. Izdavanje dozvola za rad je zakonom povjereno Nacionalnoj služi za zapošljavanje, kažu u Nacionalnoj službi za zapošljavanje.

U Srbiju uglavnom stiže nekvalificirana radna snaga iz Kine, Indije, Nepala, Turske, Pakistana, Sri Lanke. Rade na poslovima za koje je teško naći radnike u zemlji. “To su zanimanja za koje naša tržište rada ima visoku potrebu – građevina, dostava robe, higijeničari, vozači. Dolaze nam uglavnom ljudi iz manje razvijenih zemalja.

Danas ćete vidjeti mnogo Uzbekistanaca na pozicijama dostavljača, imate ljude iz Šri Lanke koji rade u proizvodnji, ljudi iz Nepala koji dolaze raditi kao higijeničari ili higijeničarke, spremačice po hotelskim objektima, zatim u automehaničarskim i vulkanizerskim radnjama. Sada znamo za turu od 30 radnika iz Šri Lanke koje je zaposlilo Gradsko saobraćajno poduzeće na mjestu vozača”, kaže Miloš Turinski iz Infostuda.

Domaći radnici strahuju da će dolazak stranaca srušiti njihovu cijenu rada, ali Turinski kaže da to nije tako. “Stranci ne ruše cijenu rada domaćih radnika. Svi misle da ti ljudi dolaze za niže dnevnice i da se tako obara cijena rada domaćim radnicima. Ali nije tako. Uvoz radne snage je iz potrebe i sljedeće godine se može očekivati još veći broj”, naveo je on. Pojašnjava kako stranci u Srbiji po zakonu imaju ista prava kao i domaći radnici i da rade po istim uvjetima.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Razlike u plaćama
“U nekim djelatnostima možda imaju nižu plaću zato što im poslodavac osigurava smještaj i hranu ili samo smještaj. Oni koji rade na pozicijama dostave su vezani za fiksnu plaću, koja je niža od onoga što naši ljudi mogu zaraditi, zato što naši ljudi rade na sat i onda sebi mogu diktirati i vrijeme i koliko žele da zarade”, naveo je on.

Nebojša Atanacković počasni predsjednik Unije poslodavaca Srbije smatra kako je zapošljavanje stranaca u pojedinim sektorima neminovnost, jer bez njih gospodarstvo jednostavno ne bi mogla funkcionirati.

“Na domaćem tržištu nema dovoljno radne snage. Stižu radnici iz zemalja gdje je standard značajno manji, tako da se njima isplati raditi u Srbiji”, kazao je Atanacković za Euronews Srbija.