Godišnje se po stanovniku u Srbiji pojede 18 kilograma piletine, a junetine svega četiri kilograma. Nenad Budimović, tajnik Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda PKS, rekao je za portal N1 da u narednom periodu ne bi trebalo biti velikih oscilacija u cijenama mesa jer, kako ističe, nema posebnih razloga za to.

Trendovi potrošnje
S druge strane, cijene ne mogu rasti, jer platežna moć potrošača ne može pratiti to eventualno povećanje, rekao je. U Srbiji se, kaže naš sugovornik, godišnje konzumira oko 40 kilograma svih vrsta mesa po stanovniku.

“Najviše se troši pilećeg mesa – oko 18 kg godišnje po stanovniku. Potrošnja svinjskog mesa je oko 16 kg, junećeg oko 4 kg, a ovčijeg i kozjeg oko tri do četiri kilograma”, kaže Nenad Budimirović, tajnik Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije.

Budimirović ističe da posljednji rezultati popisa poljoprivrede idu u prilog činjenici da se nastavlja dugogodišnji pad broja grla stoke. Stočarstvo je već godinama u padu i ne vidi se kako će se taj trend zaustaviti.

Taj pad se još nije odrazio na proizvodnju dovoljnih količina mesa svih vrsta za potrebe stanovništva. Što znači da, iako je proizvodnja (posebno svinjskog mesa) smanjena, ima dovoljnih količina za potrebe stanovništva”, ističe Budimirović.

Proizvodnja junetine je, kaže, u prosjeku ista posljednjih pet godina, dok je proizvodnja piletine povećana. “Najviše su pogođena manja gospodarstva koja se bave stočarskom proizvodnjom u središnjoj Srbiji, a razlozi su što su posjedi usitnjeni i mali te se nema tko dalje baviti tim poslom. Mladi uglavnom teže odlasku u veće gradove i tamo traže posao, to je višegodišnji trend – kaže naš sugovornik.

Na pitanje ima li Srbija kapaciteta da podmiri domaće potrebe za mesom, Budimirović ponavlja da se još uvijek proizvode dovoljne količine mesa – osim svinjskog mesa za preradu i proizvodnju mesnih prerađevina.

“U Srbiji se proizvodi oko 80 posto potreba za svinjskim mesom (nedostaje mesa za preradu – konfekcije). Proizvodnja ostalih vrsta mesa je u prosjeku za posljednjih pet godina”, kaže naš sugovornik.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Poskupljenje mesa u Europskoj uniji, kaže, bilježi se zadnje dvije-tri godine (zbog pojave korone i afričke svinjske kuge).

“Došlo je do poremećaja u trgovini i opskrbi mesom velikih potrošača poput Kine. Zabilježen je i rast cijena živih životinja (prasadi u tovu – sa 60 eura/kom na 110 eura/kom). U Srbiji je u jednom trenutku, prije možda 10 mjeseci, poskupio tov, ali je prije nekoliko tjedana cijena pala, pa farmeri opet razmišljaju hoće li krenuti u novi ciklus tova”, objašnjava Nenad Budimović.

Meso za preradu
Pileće i juneće meso, dodaje, u proteklom razdoblju nije imalo značajnijih odstupanja. “Uvoz svinjskog mesa na srpsko tržište u odnosu na 2023. godinu raste isključivo iz razloga što nema dovoljnih količina mesa za proizvodnju mesnih prerađevina, jer da bi srpske tvrtke u mesnoj industriji mogle raditi – trebaju sirovine”, objašnjava sugovornik portala N1.

Kada je riječ o kretanju cijena mesa u narednom razdoblju, Nenad Budimović ocjenjuje da ne bi trebalo biti velikih oscilacija u cijenama, jer, kako ističe, za to nema konkretnih razloga.

“Predstoji period godine kada će se za domaćinstva organizirati zimske svinjokolje (ne u obimu prethodnih godina), koje će u određenim količinama zadovoljiti potrebe. Sve više se prakticira da se stanovnici velikih gradova dogovaraju s farmerima o uzgoju životinja za njihove potrebe i da se te životinje određeno vrijeme koriste za meso i mesne prerađevine.

S druge strane, cijene ne mogu rasti, jer platežna moć potrošača ne može pratiti to eventualno povećanje. A, poljoprivrednicima je ipak bolje prodati životinje nego ih držati i hraniti određeno vrijeme potrebno za tov”, zaključuje sugovornik N1 televizije.