Procjene pokazuju da se u Europi očekuje oko 10,2 milijuna tona jabuka, što je za 11 posto manje nego lani.

Najveći pad uroda očekuje se u Češkoj za 70 posto, Belgiji oko 30 posto, Poljskoj za 20 posto, Njemačkoj 15 posto. U Srbiji će urod jabuke biti umanjen 20-ak posto, što znači da će je ukupno biti između 380.000 i 390.000 tona.

Pad izvoza jabuke
Zbog velikih vrućina i toplotnih valova koji su bili veliki problemi su se pojavili s bojom kod obojenih sorti jabuka.

“Prva sorta koja se ubrala ove godine i koja nije dobila očekivanu boju je gala. Imamo i veći postotak pucanja ove jabuke kod peteljke, što stvara probleme pri sortiranju i pakiranju. Druge sorte poptu crvenog delišesa, idareda i drugih također, imaju problem sa obojenošću. Sve to će se sigurno odraziti na smanjenje izvoza jabuke, kao i na ponudu dobre i kvalitetne jabuke na našem tržištu”, objasnio je za RTS Gojko Zagorac iz Asocijacije Serbia Does Apples.

Zbog tople zime i mrazova u travnju regiji Zapadne Srbije i Šumadije su ove godine praktično bili isključeni iz proizvodnje voća jer su stradale trešnje, šljive, breskve, kajsije, kažu stručnjaci. Također, ove sezone nije bilo oraha, iako se u posljednje vrijeme intenzivnije uzgaja u Srbiji.

“Srbija ne zadovoljava ni vlastite potrebe za orahom i uglavnom se uvozi. Do sada se nikada nije desilo da na čitavom teritoriju zemlje izostane proizvodnja, a to je posljedica jako visoke temperature. Orah ima različito cvjetanje muškog i ženskog rodnog dijela, tako da se nije imao čime oprašiti, jer su muški regenerativni organi ranije cvjetali od ženskih, a kasnije smo imali i mrazove”, objasnio je Aleksandar Leposavić, viši znanstveni suradnik Instituta za voćarstvo u Čačku. Loše su prošli i lješnjak, malina, kupina i borovnica.

“Ove godine je maline proizvedeno samo 40.000 tona i to se može mjeriti sa proizvodnjom 2012. kada smo imali rekordno niski urod od oko 37.000 tona. Proizvođači borovnice su imali dosta sušenja unatoč sustavima za zalijevanje, zbog fiziološkog stresa i nemogućnosti biljke da usvaja vodu”, dodaje Leposavić.

Posljedice i u idućoj godini
Kiše koje padaju od početka rujna su u proizvodnji voća zakasnile i teško da mogu popraviti stanje voćaka koje se već priprema za urod naredne godine.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Pitanje je da li ćemo opet imati nespecifičnu zimu kao prošle godine, da li će voće ući spremno u zimske temperature, da li će akumulirati dovoljno niskih temperatura. Jako je mnogo faktora koji utječe na rod.

Ali, već sada možemo reći kako je kod najdominantnijih voćnih vrsta kao što su šljiva, malina, jabuka vrijeme uzelo danak i da će slijedeće godine zbog toga biti manji urod”, kaže Leposavić.