Ukupan prihod 15 najuspešnijih kompanija u gaming industrije u Srbiji u 2022. godini iznosio je čak 150 milijuna eura, što je za 10% više u odnosu na 2021., piše eKapija. Trenutačno su u izradi 94 igrice, a srpske igre putem interneta dosad su preuzete čak 100 milijuna puta. Usto, gaming industrija otvara i 330 novih radnih mjesta, ali iako je riječ o profitabilnom poslu, nedostaje radnika, pa se već procjenjuje da ta mjesta neće biti popunjena. U 2022. objavljeno je više od 50 igara iz Srbije koje su izradili domaći timovi i tvrtke, a najveća su im tržišta SAD, Velika Britanija, Njemačka i Francuska.

Svetlana Mikić, menadžerica brenda i komunikacija Playstudios Europe kaže da s obzirom na to da je industrija mlada, u Srbiji nije bilo vremena za razvoj tolikog broja potrebnih stručnjaka. “S druge strane, formalno obrazovanje ne može pratiti tempo, ali razne inicijative donose određene pomake i u tom segmentu”, izjavila je za Euronews Srbija.

Smjer za game art

Na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu lani je otvoren smjer za game art, na kojem će se školovati budući stručnjaci za to područje. Studenti prve generacije imaju od 17 do 43 godine.

“Imamo studenta koji je završio filozofiju, tako da mu je to sad drugi fakultet, mlade koji dolaze iz umjetničkih škola, pa studenticu koja je studirala Fakultet tehničkih nauka, mladića sa slikarstva… Najviše vole slagati kompleksne video igre s velikim svjetovima, sa stvarima za koje zaista treba puno znanja i puno iskustva”, rekla je za Euronews Srbija profesorica na katedri Vizuelni efekti, animacija i game art Mina Cvetinović Pavkov.

Studenti kroz formalnu nastavu upoznaju stručnjake iz različitih kompanija i započinju izravnu suradnju, a Cvetinović Pavkov kaže da u rujnu raspisuju novi upisni rok.

U Udruženju industrije video igara Srbije navode da je veliko zanimanje mladih da se uključe u gaming industriju te da je nedavno pokrenuta platforma gdje se studenti, srednjoškolci i roditelji mogu informirati o svim poslovima u gamingu, kao i da polako splašnjava i nepovjerenje roditelja prema mogućem budućem zanimanju njihove djece.

Kristina Janković Obućina iz Udruženja industrije video igara Srbije za Euronews Srbija kaže da se većina od 330 mjesta otvorenih u gaming industriji odnose na razne vrste umjetničkih pozicija.

“Najperspektivniji su oni poslovi koje je trenutačno najteže popuniti, a traže se stručnjaci za monetizaciju, oni koji traže načine da mobilne igre, inače besplatne, zarade. Teško je popuniti i mjesta producenata, organizatora koji vode računa o proračunima, rokovima i timovima te sve vrste menadžera”, rekla je Janković Obućina govoreći o najdeficitarnijim profilima u gaming industriji navodeći da je uz nedostatak stručnog kadra veliki problem i dvostruko oporezivanje sa Sjedinjenim Državama kao najvećim i najvažnijim tržištem za video igre koje se prodaju iz Srbije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“To predstavlja velik problem i manjim timovima, ali i velikim tvrtkama. Dok se to ne riješi, na svaku prodanu igru mora se plaćati i onaj standardni porez i još jedan koji se plaća u SAD”, rekla je Janković Obućina. Govoreći o olakšicama koje država osigurava za gaming industriju, Janković Obućina ističe da trenutačno postoje korisne olakšice, najviše za razvoj i istraživanje, za koje se mogu prijaviti tvrtke i timovi koji se bave razvojem video igara u Srbiji, ali da osim toga ne postoje neke značajne olakšice.

“Voljeli bismo da se formiraju neki fondovi koji bi služili isključivo za financiranje gaming timova kako bismo pomogli da mlade ideje dođu na globalno tržište”. Ljudi različitih zanimanja pristupaju gaming industriji, a Janković Obućina kaže da je dosta arhitekata, psihologa i farmaceuta, ljudi koji su učili japanski, njemački i kineski jezik, ali i jedan mesar koji je napustio obiteljski posao i sad je senior u industriji.

Nikola Đukić završio je akademiju za aviomehaničara, ali ga je put odveo u kreiranje igara.

“Sve što se tiče softvera i računalne grafike bio je hobi i nikad nisam razmišljao da će jednog dana to biti profitabilno. Zapravo mi se hobi pretvorio u posao. Bitno je da ljudi znaju da su game studiji otvoreni, da će uvijek prihvatiti vaše radove, nitko vas neće pitati ni što ste završili. Bitno je vaše iskustvo i koliko ste vremena u sebe uložili”, kaže za Euronews Srbija Nikola Đukić, animator Playstudios Europe.

Publika ‘od 7 do 77’

Samo igre PlayStudiosa imaju više od 13 milijuna korisnika, a najpopularnije su besplatne, takozvane “casual” igre, za publiku “od 7 do 77 godina”.

Dominacija stručnog kadra očekuje se za nekoliko godina, a stručnjaci kažu kako sada znaju da novootvorena mjesta neće biti popunjena, ali je vrlo moguće da za pet godina bude velike konkurencije.