Gradnja tri hidroelektrane na području Republike Srpske u koje je uključen kineski kapital obilježava zaobilaženje zakonskih odredbi, pokazuje analiza portala Capital.ba.

Cijela priča počinje prije više od 15 godina kada je vlast tog entiteta zamislila gradnju tri hidroelektrane na rijeci Bistrici, kod Foče, a ta zamisao do sada je stajala desetine milijuna maraka. U tih 15 godina izrađivane su strategije, studije, projekti, trošio se novac, te prebacivalo vlasništvo nad hidroelektranama koje postoje samo na papiru.

Poznaje Dodika, pa gradi
Vlada Republike Srpske je 2006. dala koncesiju za izgradnju četiri hidroelektrane Elektrodistribuciji Pale koja je zbog toga osnovala poduzeće HE Bistrica. Četiri hidroelektrane na rijekama Bistrici i Janjini trebale su biti ukupne snage oko 38 MW.

Vlada je zatim 2008. u gradnju vrijednu 150 milijuna KM odlučila uključiti tvrtku Kaldera vlasnika Milenka Čičića iz Laktaša, a Skupština dioničara Elektrodistribucije Pale predala je, bez natječaja, 90 posto vlasničkog udjela u HE Bistrica laktaškoj kompaniji za 6,8 milijuna KM. Za Čičića je poznato da je blizak članu predsjedništva BiH iz Republike Srpske Miloradu Dodiku.

Međutim, nekoliko godina kasnije, 2012., Kaldera je zbog nedostatka novca za izgradnju hidroelektrana ponudila Elektrodistribuciji Pale otkup udjela u poduzeću HE Bistrica.

Otkup nije realiziran, a u vlasništvu HE Bistrica pojavljuje se češka tvrtka Energo Bosna. Hidroelektrane nikada nisu izgrađene, a iz nepoznatog razloga, tvrtka HE na Drini u veljači 2019. godine nude otkup 51 posto udjela u HE Bistrica, s tim da otkupe cjelokupan udio Elektrodistribucije Pale (10 odsto), te dio (38,5 odsto) vlasništva češke i (2,5 posto) laktaške firme. Brzo je usvojeno da to bude plaćeno 10,5 milijuna KM.

Nedugo zatim, krajem 2019. godine, Skupština dioničara HE na Drini odlučuje kupiti i preostalih 49 posto udjela u HE Bistrica za oko 11 milijuna maraka. Tako je tvrtku, koje je prodala za 6,8 milijuna, vlada u Banja Luci otkupila za oko 21 milijun maraka.

Tek nakon kupnje ispostavilo se da HE na Drini nemaju novac za gradnju hidroelektrana, a nijedna banka nije htjela dati kredit za te namjene, što je samo bila potvrda neopravdanosti preuzimanja HE Bistrica.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Usprkos tome, kamen temeljac za početak građevinskih radova na rijeci Bistrica postavljen je 27. prosinca prošle godine, uz nazočnost premijera RS Radovana Viškovića i ministra energetike i rudarstva Petra Đokića, i to bez potrebnih građevinskih i ekoloških dozvola, kao i bez novca za gradnju.

Za taj projekt nedostajala je i Investicijska odluka poduzeća HE Bistrica, preporuka Odbora za reviziju i Nadzornog odbora poduzeća, kao i odluka Vlade Republike Srpske i Skupštine dioničara HE na Drini, u čijem je vlasništvu poduzeće HE Bistrica. Prekršena su najmanje dva zakona i niz drugih procedura, pokazuje analiza portala Capital.

Tek dva mjeseca nakon početka radova, u veljači ove godine, HE Bistrica zahtijeva suglasnosti na Investicijsku odluku. Krajem veljače o tome je odlučio Odbor za reviziju i Nadzorni odbor, dok je Odluka Vlade o davanju suglasnosti donijeta tek 10. ožujka. Međutim, ni to nije značilo da radovi mogu započeti, jer odluku o tome nije donio vlasnik, odnosno Skupština dioničara Hidroelektrana na Drini.

Zabrana radova
Iz Centra za okoliš rekli su tada da investitor bespravno izvodi i planira izvoditi radove na temelju nevažećih ekoloških i građevinskih dozvola, te su zahtijevali hitnu obustavu i zabranu radova do daljnjeg.

“Za navedena postrojenja nisu nikada obnovljene ekološke dozvole, koje u trenutku početka izgradnje nesporno moraju biti izdane, adekvatne i važeće”, naglasili su u Centru. Da ne postoje važeće ekološke dozvole, koje prethode izdavanju građevinskih dozvola, potvrdili su i u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

Isto Ministarstvo je naložilo izradu studije utjecaja na okoliš za svaku od tri planirane hidroelektrane, a tek po odobravanju ovih studija izdaje se građevinska dozvola. S druge strane, ministar energetike i rudarstva Petar Đokić za portal Capital potvrdio je da je kineska kompanija AVIC partner u izgradnji tri hidroelektrane na Bistrici.

“Radovi su počeli, oni rade ono što je planirano u ovoj fazi i nemamo informaciju da tu ima bilo kakvih poteškoća”, istaknuo je Đokić. Na pitanje da li postoje dozvole za taj projekt, Đokić je rekao da dozvole nisu istekle, da nema tu informaciju.

“Imam informaciju da su sve dozvole uredne, inače ne bi se moglo ući u taj projekt. Moguće da će neke dozvole isteći, ali će biti obnovljene”, kazao je Đokić.

Nakon što su ugovorili milijunske poslove izgradnje više hidroelektrana u Republici Srpskoj, autoceste Banja Luka – Prijedor i druge projekte, Kinezi u Srpskoj sada traže način dobivanja projekata uređenja rijeka i reguliranja otpadnih voda u najvećim gradovima tog entiteta, saznaje portal Capital.

Ministar Petar Đokić kaže da je, u dosadašnjoj fazi suradnje koja je uspostavljena sa Narodnom Republikom Kinom i nekim njihovim kompanijama, Vlada zadovoljna.

“Ugovori koje smo potpisali se realiziraju. Imamo aktivno nekoliko ugovora, a najveći je sa kineskom Eksim bankom oko financiranja projekta HE Dabar koji je zaključen krajem 2021. godine. Taj projekat je aktiviran”, istakao je Đokić.