Bankarski dug građana i poduzetnika na kraju studenoga 2023. godine dostigao je 3.430 milijardi dinara (oko 29 milijardi evra), što je 2,7 posto više nego u istom periodu 2022. godine, pokazuju podaci Udruženja banaka Srbije (UBS).. Od toga samo građani duguju 1,496 milijardi dinara (12,7 milijardi eura).

Tražena gotovina
Gospodarstvo najviše duguje bankama, čiji je dug krajem studenoga iznosio oko 1,864 milijarde dinara, što je blagi porast u odnosu na listopad (0,3 posto). Poduzetnici su se kod banaka zadužili za oko 69,19 milijardi dinara.

Podaci Kreditnog biroa pokazuju da građani najviše duguju za gotovinske kredite (oko 698 milijardi dinara, gotovo isto kao u listopadu), dok je dug za stambene kredite krajem studenoga iznosio oko 660,67 milijardi dinara. Kašnjenje u otplati, odnosno udio u ukupnim dospjelim nepodmirenim obvezama, nepromijenjen je u odnosu na kraj 2022. godine te je krajem studenog prošle godine iznosio 2,8 posto.

Promatrano pojedinačno prema vrsti dužnika, najveći udio nepodmirenih obveza kod poduzetnika iznosi 6,1 posto, što je više u odnosu na isto razdoblje 2022. godine kada su dospjele nepodmirene obveze poduzetnika iznosile 4,9 posto, poduzeća 3 posto, dok je među kućanstvima kašnjenje u otplati kredita iznosilo je 2,4 posto.

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na prošlotjednoj sjednici, prvoj u 2024. godini, referentnu kamatnu stopu zadržati na razini od 6,5 posto. Kamate na depozite (5,25 posto) i kredite (7,75 posto) ostale su nepromijenjene.

Odluka Izvršnog odbora o zadržavanju referentne kamatne stope na nepromijenjenoj razini uvjetovana je daljnjim smanjenjem globalnih inflatornih pritisaka, kao i utvrđenom silaznom putanjom domaće inflacije i njezinim očekivanim povratkom u ciljane granice sredinom ove godine, službeno je priopćeno iz Ureda guvernera NBS-a.

“Pri donošenju odluke uzeta je u obzir i činjenica da su referentna kamatna stopa i stope obvezne pričuve povećane u prethodnom razdoblju te da će se učinci tih mjera prenositi na inflaciju iu narednom razdoblju. “

“Prenošenje dosadašnjeg zaoštravanja monetarne politike na kamatne stope na tržištu novca, kredita i štednje, kao i pad inflacijskih očekivanja financijskog sektora i gospodarstva za godinu unaprijed ukazuje na učinkovitost transmisijskog mehanizma monetarne politike”, ističe NBS.

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Inflatorni pritisci
Izvršni odbor je imao na umu da se nastavlja popuštanje troškovnih pritisaka i smanjenje inflacije na globalnoj razini. Također, iako je svjetsko gospodarstvo prošlu godinu završilo nešto bolje od očekivanog, globalni gospodarski rast ispod je dugogodišnjeg prosjeka i ove će godine usporiti, što uz pad inflacije povećava očekivanja da će vodeće središnje banke, Europska središnja banka i Sustav federalnih rezervi, može nešto ranije započeti ciklus popuštanja monetarne politike.

Ipak, pritisci s tržišta rada i dalje su jaki te ih vodeće središnje banke ističu kao ključni čimbenik koji zahtijeva oprez u vođenju monetarne politike.