Dvije velike mljekare u Srbiji od ponedjeljak su izmijenile pravila otkupa mlijeka i neće prihvatiti sve isporuke od proizvođača.

Kako prenosi portal “Agropres”, koji je prvi objavio informaciju da je najveća srpska mljekara Imlek prodavala i poljsko mlijeko u ambalaži domaćeg brenda Moja kravica, proizvođači su od mljekara još prošli tjedan dobili poruke u kojima ih se obavještava da će iz otkupa sirovog mlijeka biti isključen svi koji će imati razinu aflatoksina veću od 0,25 mikrograma po litri. Ove analize inače se provode u samim mljekarama, prenosi spomenuti portal.

Uvoz iz Njemačke i Poljske
Zbog ekstremne suše ovoga ljeta, mnogi proizvođači se sada suočavaju s ovim problemima jer je kukuruz koji se koristi u stočnoj hrani pod velikim rizikom od pojave štetnog (toksičnog) mikotoksina.

Paralelno s ovim izmjenama na tržištu se već među farmerima pronijela vijest da su i otkupne cijena mlijeka u Srbiji u padu. Ovo je, kako ističu proizvođači i stručnjaci, poprilično iznenađujuće budući da je sirovine manje na tržištu, a država Srbija do kraja mjeseca zabranjuje izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda.

Prema informacijama od samih proizvođača, stanje na tržištu je kaotično, nisu jasni kriteriji otkupa tako da su neke mljekare snizile cijene za tri, a neke čak i sedam dinara, uz najavu da to nije kraj. Stočari su zbog svega ovoga ogorčeni.

Srpski mediji podsjećaju da je u prvih 11 mjeseci 2022. u Srbiju uvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda za više od 166 milijuna eura, i to najviše iz Njemačke i Poljske. “Agropres” je u međuvremenu također objavio informaciju da je partner “Imleka”, odnosno mljekara odakle je uvezena sirovina (mlijeko koje prodavano pod brendom “moja kravica” od 3,2 posto mliječne masti), poljska kompanija – “Polmlek”.

Riječ je o najvećoj privatnoj mljekarskoj kompaniji na poljskom tržištu koja trenutačno u toj zemlji ima 13 pogona. Inače, kako se navodi, ta kompanija je i veliki proizvođač mlijeka u prahu.

Zapošljava 4.000 radnika, a predviđeni prihod grupacije u 2022. su na razini od 852 milijuna eura. Nenad Budimović, tajnik Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije (PKS), smatra da mlijeko u trgovinama neće poskupjeti jer je, kako kaže, tržište stabilizirano.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

”Možda neće pojeftiniti, ali mislim da nema velikih razloga da poskupi”, rekao je Budimović za Tanjug. Prema njegovim riječima, cijena mlijeka u Srbiji je sada na višoj razini zbog veće otkupne cijene, jer ga ima manje iz razloga što je sve manje muznih krava. Kako kaže, dvije i pol godine pandemije, a od lani i rat u Ukrajini doveli su do toga da se ekonomska situacija značajno promijenila pa se sada poljoprivrednicima nudi viša cijena, što ne znači da nije realna.

”Uvozno mlijeko je jeftinije, ne zato što nije kvalitetno, nego zato što je proizvodnja u EU jeftinija i to je jedan od razloga zašto ga je prerađivačima isplativije uvoziti”, ističe Budimović koji kaže da prognoze i projekcije PKS-a pokazuju da može doći do pada otkupne cijene mlijeka jer mljekare nisu profitabilne.

”U sadašnjoj situaciji nitko ne dobiva, svi su nezadovoljni. Ako bi došlo do pada cijena, to bi bila neisplativa cijena za poljoprivrednike koji bi smanjili proizvodnju, što je loše. Treba omogućiti izvoz, to bi malo deblokiralo kanale i povećala proizvodnju”, smatraju u PKS.

Skuplje sve, pa i proizvod
Prema službenim podacima u zadnjih deset godina broj muznih krava u Srbiji smanjen je za 55.000 komada, ali se procjenjuje da bi taj broj mogao biti i veći. To je oko 255 milijuna litara mlijeka manje na godišnjoj razini i ta se tendencija može nastaviti, a daljnji pad proizvodnje zaustaviti se može samo “sistemski”, kazao je Budimović.

Kako objašnjava, cijena mlijeka za farmere nije dovoljna jer je skupa hrana, skupi su energenti, dakle svi osnovni parametri, pa je time i proizvod skuplji.

Pad proizvodnje krajem 2022., ističe Budimović, izazvan zbog slabije produktivnosti mliječnih krava, ali i zbog višegodišnjeg lošeg odnosa prema mliječnom govedarstvu, kao i zbog loše kvalitete stočne hrane zbog sušne godine, što je dovelo do nestašice domaćeg mlijeka na policama.