Građevinarstvo i medicina su grane u kojima je u Srbiji najosjetniji manjak zaposlenih. Mladi su uz to nezainteresirani i za posao vozača i za obrtnička zanimanja, što dovodi do potrebe za dodatnim uvozom radnika iz inozemstva, ocijenila je Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije za Politiku.

Zbog manjka radnika u brojnim sektorima, Ministarstvo za rad i zapošljavanje je predložilo da se napravi lista deficitarnih zanimanja, koja bi omogućila da se radnici iz struka koje nedostaju Srbiji lakše “uvoze” iz inozemstva.

Prilagodba školstva
Jevtović je rekla kako će to olakšati poslodavcima popunjavanje “brojnog stanja”, jer će moći u skladu sa svojim proizvodnim procesima angažirati ljude.

“To ipak nije neko dugoročno rješenje. Unija poslodavaca Srbije podnijela je prijedlog za sveobuhvatnu reformu obrazovnog sustava, u smislu da se napravi kompletna analiza, da se vidi u kojem ćemo se mi pravcu kao država razvijati u budućnosti. I, jednostavno, da se školstvo prilagodi potrebama gospodasrtva, jer vidimo da su nam obrtnička zanimanja baš goruća. Uopće nema interesa djece da se upisuju u obrtničke škole”, navela je.

Stranci su već angažirani u Srbiji i to uglavnom na poslovima manualnog karaktera – građevina, sezonski poslovi u poljoprivredi. Također, ima dosta stranaca na poslovima vozača, ali bitno je istaknuti da se oni uglavnom obučavaju u svojoj državi prije nego što se zaposle u Srbiji.

“Mi smo u problemu zato što se kod nas stranci ne zadržavaju dovoljno dugo da bi se moglo ulagati u taj aspekt njihovog prilagođavanja. Uglavnom se sami snalaze, uzimaju privatne sate, ali to svakako ovisi od posla zbog kog su ovdje došli”, pojašnjava Jevtović, dodajući da stranci koji se angažiraju na nekim visokim pozicijama traže privatnu osobu koja će ih naučiti i eventualno nekom razgovoru s poslodavcima.

“Oni drugi koji su, nažalost, na nekim nižim pozicijama, uglavnom ostanu kratko da bi za to vrijeme mogli još nešto i naučiti osim osnovne komunikacije – rekla je Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije. Liste deficitarnih zanimanja imaju i razvijene zemlje, poput Austrije i Njemačke, koje svake godine primaju veliki broj stranih radnika.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Kasno osamostaljivanje
Kada je riječ o primanjima, prema podacima iz Alternativnog izvještaja o položaju i potrebama mladih u 2023. godini, koji potpisuje Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS), istraživanje je pokazalo da 16,4 posto mladih zarađuje do 50.000 dinara, a od 50.000 do 80.000 dinara zarađuje 16,9 posto mladih. Između 80.000 i 110.000 dinara prima 11,2 posto mladih, a više od 110.000 dinara (oko 1.000 eura) njih 11,8 posto.

Osim toga, 43,6 posto mladih ne zarađuje što utječe i na kasno osamostaljivanje mladih od roditelja, a što opet direktno utječe na kvalitetu života mladih u Srbiji.