Dionica planirane autoceste od Beograda do Zrenjanina prolazit će kroz zemljište koje je u postupku privatizacije PKB-a kupila kompanija Al Dahra iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), te će je Srbija morati otkupiti, pokazala je analiza portala Insajder.

“Zbog izgradnje tog dijela autoceste država Srbija morat će po tržišnoj vrijednosti otkupiti zemljište koje je prije tri godine prodala arapskoj kompaniji ispod cijene, kao imovinu propalog PKB-a“, navodi Insajder.

Autocesta će biti izgrađena umjesto brze prometnice do Zrenjanina, odnosno ranije planiranog proširenja postojeće Zrenjaninske ceste.

Cijena prepolovljena po zakonu

Nakon što je Insajder objavio da je država kao dio imovine PKB-a prodala i zemljište koje se prema tadašnjem planu trebalo koristiti za izgradnju brze prometnice do Zrenjanina, Ministarstvo prometa je priopćilo da se odustaje od brze prometnice i da će umjesto proširenja postojeće ceste biti izgrađena autocesta, i to na novoj lokaciji.

Nedavno objavljeni Nacrt prostornog plana koridora autoceste Beograd-Zrenjanin-Novi Sad pokazuje da nova trasa zaobilazi najveći dio zemljišta bivšeg PKB-a, ali će jednim dijelom ipak prolaziti kroz parcele koje je kupila Al Dahra. Prema analizi Insajdera, država će morati od Al Dahre otkupiti u cjelini ili djelimično 15 parcela u katastarskoj općini Komareva humka.

U Nacrtu prostornog plana koridora autoceste Beograd-Zrenjanin-Novi Sad navodi se da će za izgradnju biti potrebni dijelovi nekih katastarskih parcela, ali ne i o kojem je zemljištu riječ.

Prema Zakonu o izvlaštenju, naknada za izvlašteno poljoprivredno i građevinsko zemljište određuje se prema tržišnoj cijeni. To znači da će za izgradnju autoceste država morati od Al Dahre otkupiti zemljište po znatno većoj cijeni od one po kojoj ga joj je 2018. prodala.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Država Srbija je dio imovine PKB-a, uključujući i oko 17.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, prodala u pola cijene jer je Zakonom o privatizaciji predviđeno da se imovina kompanije može ponuditi po početnoj cijeni od 51 posto njene procijenjene vrijednosti.

Al Dahra je kao jedini ponuđač na natječaju ponudila najnižu propisanu cijenu i tako ostvarila dobit veću od 100 milijuna eura. Odmah nakon kupovine imovine PKB-a, Al Dahra je objavila financijsko izvješće u kojem se navodi da je samo na temelju razlike između plaćene i pravedne vrijednosti imovine PKB-a zaradila 106,3 milijuna eura.

Potvrda navodima Insajdera da je država ispod svake cijene prodala zemljište kompaniji iz UAE-a je i primjer PKB-ove parcele koja nije prodana u postupku privatizacije, a godinu kasnije ponuđena je na prodaju po cijeni koja je bila za čak osam puta veća od one koju je platila Al Dahra.

Lažna obećanja ministrice

Al Dahra je kupila poljoprivredno zemljište u blizini Beograda za 4700 eura po hektaru. Da bi za otkup tog zemljišta država mogla platiti i do 20 puta veću cijenu od one po kojoj je zemljište prodano pokazuju podaci o izvlaštenju poljoprivrednog zemljišta za izgradnju dionice Koridora 11 od Surčina do Obrenovca. Država, odnosno JP Putevi Srbije, zbog izgradnje te ceste vlasnicima zemljišta u Jakovu i Boljevcu 2016. morali su platiti naknadu od 25.000 do 50.000 eura po hektaru, dok je za hektar poljoprivrednog zemljišta u Surčinu plaćeno čak 130.000 eura po hektaru.

Gotovo 17.000 hektara zemljišta, opremu, objekte i stado PKB-a, Al Dahra je 2018. ukupno platila 121 milijuna eura.

Ugovorom s Al Dahrom država Srbija nije se zaštitila za slučaj da zemljište bivšeg PKB-a bude potrebno zbog izgradnje infrastrukturnih projekata ili očekivanog širenja Beograda na lijevu obalu Dunava.

Objašnjavajući odluku da se od Beograda do Zrenjanina gradi autocesta u punom profilu, Zorana Mihajlović, bivša ministrica prometa, rekla je da je tako odlučeno zbog “povećane gospodarske aktivnosti u Vojvodini“, ali da to “sigurno neće biti na zemljištu bivšeg PKB-a“.