U rujnu je, treći mjesec zaredom, vrijednost vanjskotrgovinske razmjene porasla, a dok Njemačka stagnira na vodećoj poziciji među našim izvoznim partnerima, udio Kine u ukupnoj robnoj razmjeni porastao je s 8,6 na 10,1 posto, dok je ukupna vrijednost vanjskotrgovinske razmjene s Turskom i Azerbajdžanom porasla je, objavljeno je u novom broju Makroekonomskih analiza i prognoza (MAT).

Alternativne destinacije
Zaključak analitičara MAT-a je da je Srbija ove godine alternativu smanjenoj potražnji iz EU pronašla na tržištima Kine i Turske. “Da se to nije dogodilo, u prvih devet mjeseci ne bismo imali rast robnog izvoza od 1,4 posto, nego pad od 2,5 posto, a robni izvoz bio bi manji za 841 milijun eura”, stoji u MAT-ovoj analizi inozemnih tržišta, prenosi Biznis.rs.

U odnosu na rujan 2023. vrijednost robne razmjene u istom mjesecu ove godine veća je za 3,1 posto ili za 167 milijuna eura. “U tom okviru robni izvoz iznosio je 2,38 milijardi eura i smanjen je za 1,8 posto, dok je robni uvoz bio vrijedan 3,2 milijarde eura i povećan je za sedam posto. Deficit u robnoj razmjeni porastao je za 44,9 posto i iznosi 818 milijuna eura”, istaknuli su analitičari MAT-a.

Skrenuli su pozornost na činjenicu da je robna razmjena najveća sa zemljama s kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Na članice EU otpada 58,7 posto ukupne robne razmjene, a promatrano pojedinačno po zemljama, kako navode autori analize, Njemačka stagnira na vodećoj poziciji, s udjelom od 14 posto po značaju trgovine sa Srbijom.

“Kina je na drugom mestu, ali sa znatno boljim rezultatom nego prošle godine – njen udeo u ukupnoj robnoj razmeni Srbije povećan je sa 8,6 odsto na 10,1 odsto, i to zato što je udeo u robnom izvozu povećan sa 3,8 odsto na 6,2 posto, au robnom uvozu s 12,4 posto na 13,2 posto, čime je praktički dostigao njemački udio”, objavljeno je u najnovijem broju MAT-a.

Ukupna vrijednost razmjene, kako je istaknuto, u tom je razdoblju relativno značajno porasla s Turskom (za jedan postotni bod) i Azerbajdžanom (za 0,7 postotnih bodova). Istovremeno, u prvih devet mjeseci ove godine značajno je porastao plasman srpskih proizvoda na tursko tržište, dok je vrijednost robne razmjene s Azerbajdžanom povećana zbog uvoza plina.

Izvoz robe iz Srbije u Kinu porastao je u prvih devet mjeseci ove godine za 65 posto ili za 531 milijun eura, a izvoz u Tursku za 80 posto ili za 300 milijuna eura. Napominjemo da je u razdoblju siječanj-rujan pokrivenost robnog uvoza izvozom lana u razmjeni s Kinom iznosila 24,1 posto, a ove godine 35,6 posto”, naveli su autori MAT-a.

Ukupna robna razmjena Srbije s inozemstvom za razdoblje siječanj-rujan 2024. iznosila je 50,489 milijuna eura i ostvarila je rast od 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Izvoz robe, izražen u eurima, iznosio je 21.826,3 milijuna, s rastom od 1,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Uvoz robe iznosio je 28.662,7 milijuna, što je povećanje od 5,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavio je Republički zavod za statistiku. Deficit iznosi 6.836,4 milijuna eura, što je povećanje od 20,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Struktura izvoza
Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 76,1 posto i manja je od pokrivenosti u istom razdoblju prethodne godine kada je iznosila 79,1 posto.

Promatrano regionalno, najveći udio u izvozu Srbije imala je regija Vojvodina (33,6 posto); Slijede Regija Beograda (23,5 posto), Regija Južne i Istočne Srbije (21,6 posto), Regija Šumadije i Zapadne Srbije (20,1 posto), a teritorijalno je nerazvrstano oko 1,2 posto izvoza.

Beogradska regija imala je najveći udio u uvozu Srbije (44,1 posto); Slijede Regija Vojvodina (32,2 posto), Regija Šumadije i Zapadne Srbije (13,4 posto), Regija Južne i Istočne Srbije (8,8 posto), a oko 1,5 posto uvoza nije teritorijalno razvrstano. U strukturi izvoza prema namjeni proizvoda (načelo prevlasti) najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju, 62,1 posto, zatim roba široke potrošnje, 25,9 posto, te oprema, 12,1 posto.