Srbiji će od naredne godine biti omogućen povlašteni izvoz određenih količina sira, putra, alkohola i cigareta posle ranijih teškoća da se na tržište Euroazijske ekonomske unije (EAEU) odobri bescarinski plasman nekoliko značajnih proizvoda.

Ruski mediji pišu da će od 2023., Srbiji za to zajedničko tržište biti omogućene bescarinske uvozne kvote za određene vrste sireva, alkoholnih tinktura i cigareta, javlja portal politika.rs.

Agencija Beta objavila je da da će prema nacrtu odluke, bescarinska kvota do 400 tona godišnje vrijediti za neke vrste sireva i maslac. Kvota za izvoz u Rusiju bit će 253,53 tone, Armeniju/Jermeniju 2,07 tona, Bijelorusiju 20,04 tone, Kazahstan 121,4 i Kirgistan 2,96 tona.

Srbija će moći godišnje bez carine izvesti i 35.000 litara čistog alkohola u vidu alkoholne tinkture iz destilacije vina ili komine grožđa. Kvota za ta tržišta za cigarete iznosi dve milijarde komada godišnje. Osiguranje kvote Srbiji predviđeno je sporazumom EAEU i Srbije od 25. listopada/oktobra 2019. godine.

Bescarinski režim
Taj sporazum na snagu je stupio 10. srpnja/jula prošle godine. Podrazumijeva bescarinski uvoz i izvoz robe iz Srbije u Rusiju, Kazahstan, Bijelorusiju, Jermeniju i Kirgistan što je izvrsna prilika za plasman srpskih proizvoda na tržište od 183 milijuna potrošača.

U sebi već sadrži sporazume o slobodnoj trgovini koje je Srbija ranije imala s Ruskom Federacijom, Bijelorusijom i Kazahstanom, s djelomično izmenjenim listama izuzetaka iz režima slobodne trgovine, uz proširenje zone slobodne trgovine na Kirgistan i Jermeniju. Također, inovirane su i odredbe u djelu koji se odnosi na preferencijalna pravila o porjeklu robe.

Srbija je i prije ovog sporazuma izvozila brojne proizvode u države EAEU, najviše hranu i poljoprivredne proizvode. Svakako najviše u Rusiju gdje plasira sir i određene mliječne proizvode.Od 2017. do 2019. godine izvoz sira u Rusiju iznosio je 8764 tone, što je 63 posto ukupnog izvoza sira iz Srbije.

– Što se tiče kvota za sireve ovo su male količine na godišnjem, pa čak i na mjesečnom nivou. Što je 250 tona za Rusiju? Ima prostora da se povećaju u budućim pregovorima i treba pregovarati da se spuste carinska opterećenja preko te kvote. Kada se ona ne realizira, kao što je slučaj s junećim mesom, onda nemate što da tražite jer ni ne izvozite.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ali Srbija može više mijlečnih proizvoda izvesti i na to tržište gdje uglavnom plasiramo krem sireve, namaze i još neke druge dugotrajne proizvode – rekao je za Politiku Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda u Privrednoj komori Srbije.

On je istaknuo da trenutno, zbog blage nestašice sirovog mlijeka u Srbiji, ne bismo ni mogli postići više od realiziranog izvoza na to tržište.

– U svakom slučaju, naši proizvođači imaju dobru cijenu i s kvotom i bez kvote. Nismo imali u proteklom periodu situacije da su se žalili da bi mogli više izvoziti ali da im je cijena nekonkurentna – istakao je naš sagovornik.

Jabuke i plin prvi
Upravo oko izvoza sireva na zajedničko tržište nastao je problem početkom 2019. Srbija je tražila bescarinski režim, a kako to nije bilo moguće, onda da kvota za izvoz sireva bude hiljadu tona – ciljajući na proširenje povoljnijeg plasmana na rusko tržište.

Ovome se usprotivila Bijelorusija koja je veliki proizvođač s godišnjom proizvodnjom od 200.000 tona dok u Rusiju izvozi čak 185.000 tona. Srpska je strana inzistirala na tome da sa traženom izvoznom količinom Srbija nipošto ne može utjecati na položaj bijeloruskih proizvođača.

Poteškoća u ranijim razgovorima s ekonomski integriranom grupacijom (s kojom se pregovora u cijelosti) bilo je i s plasmanom alkohola jer su se neke države usprotivile štiteći svoje ekonomske pozicije.

Jermenija je bila izričita da se ne dozvoli izvoz srpskih vinjaka smatrajući da će to ugroziti položaj njihovog konjaka na ruskom tržištu. Obje države takođe su bile protiv bescarinskog izvoza cigareta iz Srbije.

Kako je ranije objavljeno, iz Srbije u EAEU u 2020. godini, najviše su plasirane jabuke, gume za putničke automobile, hula-hop čarape, soja u zrnu, lijekovi, a uvoziol se najviše prirodni gas, naftu i industrijska ulja…

Prema podacima iz srpnja prošle godine u strukturi razmijene Srbije i EAEU, Ruska Federacija je najznačajniji trgovinski partner s 93 posto u izvozu Srbije na tržište EAEU, i oko 90 posto uvoza s tog tržišta.