Agencija Standard & Poor’s (S&P) dodijelila je Srbiji za sada najnižu investicijsku ocjenu kada je riječ o kreditnom rejtingu, čime Srbija službeno izlazi iz neinvesticijske razine, što bi trebalo olakšati priljev dodatnih investicija i smanjiti troškove zaduživanja, objavila je agencija.

“Poboljšanje odražava poboljšanu gospodarsku otpornost Srbije na šokove zbog snažnog makroekonomskog upravljanja, za koje očekujemo da će se održati u narednim godinama. U odnosu na period prije pandemije, realni BDP Srbije porastao je za 18 posto, devizne rezerve su udvostručene, a bruto dug opće države pao je na umjerenih 48,4 posto BDP-a.

Vjerujemo da bi otporna domaća potražnja, akumulirani fiskalni i vanjski zaštitni slojevi te razborite fiskalne i monetarne politike temeljene na aranžmanima s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), trebali omogućiti Srbiji da obuzda tekuću slabost eurozone i izdrži moguće buduće šokove”, navodi agencija S&P.

Bolje prognoze rasta
Također, revidirana je prognoza rasta na 3,9 posto za ovu godinu, s 3,3 posto u ranijoj projekciji, a razlog su velika potrošnja i ulaganja u Expo 2027.

Ocjene su, međutim, ograničene zbog relativno slabog institucionalnog okvira zemlje, relativno niskog BDP-a po glavi stanovnika, još uvijek visoke pozicije neto inozemnih obveza i visoke euroizacije gospodarstva.

Ocjena bi mogla biti smanjena ako dođe do usporavanja gospodarstva u ključnim trgovinskim partnerima Srbije u EU, mogućih šokova u opskrbi energijom ili pojačanih geopolitičkih napetosti koje podrivaju rast zemlje i vrše pritisak na njenu fiskalnu i platnobilančnu poziciju.

Neto izvoz će i dalje kočiti rast, prvenstveno zbog rasta uvoza, koji je povezan s ubrzanim investicijskim ciklusom Srbije. Očekuje se da će Srbija nakon 2024. ostvariti realni rast BDP-a od četiri posto u prosjeku zahvaljujući snazi domaće potražnje, oporavku rasta ključnih trgovinskih partnera i zdravoj makroekonomskoj politici.

No, “ranjivosti još uvijek mogu nastati zbog vanjskih čimbenika, primjerice moguće dugoročne gospodarske slabosti u EU, posebice Njemačkoj i Italiji, koje apsorbiraju oko 65 posto srpskog izvoza”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Drugi rizik proizlazi iz velike ovisnosti Srbije o ruskom plinu, koja je u opadanju, kaže S&P. I dok inflacija pada, nedavni podaci ukazuju na rastuće troškove usluga, industrijske robe i prerađene hrane, što pridonosi određenom inflacijskom zamahu, pokazali su podaci agencije.

Uz to, raste temeljna inflacija, što ukazuje na ustrajan rast cijena. Očekujemo daljnje uzlazno kretanje ukupne inflacije, posebno jer će nedavna suša vjerojatno povećati troškove hrane. Sukladno tome, očekujemo da će ukupna inflacija ove godine u prosjeku iznositi 4,6 posto, kažu ekonomisti S&P-a.

Očekuje se da će rezerve ostati relativno stabilne, uz podršku kontinuiranog neto priljeva izravnih stranih ulaganja. Međutim, rizici ostaju, “osobito zbog globalnih gospodarskih uvjeta koji bi mogli utjecati na priljev izravnih stranih ulaganja i trgovinu.”

Međutim, agencija očekuje veće fiskalne deficite zbog značajnih državnih ulaganja vezanih uz Expo 2027. i druge kapitalne izdatke. Srbija izdvaja oko 17,8 milijardi eura, otprilike 25 posto BDP-a, za ovaj projekt u idućih nekoliko godina.

Dobra vijest, ali…
Analitičari su oprezni. “To nije, u najmanju ruku, ključni parametar kada netko odlučuje hoće li ulagati u neku zemlju ili ne. Kvalitetni investitori u pravilu prvo traže neke druge stvari – kolika je ukupna razvijenost kao BDP po glavi stanovnika, procijeniti koliko je dobro unutarnje tržište, kakve su institucije, jesu li jake, bez korupcije, s učinkovito donošenje odluka itd. ili su institucije slabe s visokom percepcijom korupcije bez učinkovitog odlučivanja, jer Srbija tu stoji dosta loše”, rekao je za Nova.rs profesor Dejan Šoškić s Ekonomskog fakulteta.

“Strani investitor koji ne zna mnogo o Srbiji, jedna od prvih stvari koje će pogledati je kreditni rejting, rast BDP-a, stopa nezaposlenosti, stopa inflacije, dakle neki osnovni makroekonomski podaci i na kraju krajeva stabilnost zemlje”, kaže ekonomski analitičar Mihailo Đurđević.