Srbija je od siječnja do srpnja ove godine ostvarila rekordnih 1,5 milijardi eura prihoda od stranih gostiju i time je već za sedam mjeseci premašen rezultat iz cijele 2019. godine, izjavio je danas državni tajnik u Ministarstvu turizma i omladine Uroš Mandić.

On je u izjavi za Betu rekao da je za sedam mjeseci ove godine devizni priljev povećan za 16 posto u odnosu na isti period protekle rekordne godine, a da je za skoro 10 posto veći nego tokom cijele 2019. godine.

U svjetskom vrhu
”Da se radi o vrlo zapaženom rastu govori i najnoviji rujanski barometar Svetske turističke organizacije prema kome je Srbija i dalje u samom svetskom vrhu po tempu rasta prihoda od međunarodnih gostiju u odnosu na period prije pandemije koji su i više nego udvostručeni”, rekao je Mandić.

Naglasio je da sa značajnim rastom deviznog priliva, turizam spada među najznačajnije učesnike u sektoru izvoza usluga i čini oko petinu ukupnog izvoza usluga u Srbiji.

Srbija i još tri zemlje svijeta iduće su veliko otkriće svjetskih putnika i turista, tvrdi u svom članku ugledni britanski BBC. Njihova novinarka Laura Hall u svom izvještaju navodi kako se zemlje masovnog turizma suočavaju sa sve većim problemima zbog neodrživih politika, do te mjere da je u nekim popularnim destinacijama, poput Barcelone, došlo i do otvorenog protivljenja građana masovnom turizmu.

U tom se kontekstu spominje i Hrvatska, uz opasku kako je najveće posljedice destruktivnog mas-turizma pretrpio Dubrovnik. No, napisala je Hall, četiri destinacije još su relativno neotkrivene i turisti se u njima mogu osjećati više nego dobrodošlo.

Uz Grenland, Maroko i Gruziju na popisu samo četiri zemlje našla se tako susjedna nam Srbija. “Srbija se fokusirala na održivi turizam, te intenzivno surađuje s Globalnim vijećem za održivi turizam kako bi razvila projekte koji ne ohrabruju masovni turizam već nježnije oblike turizma orijentirane prvenstveno prema kulturnoj baštini”, piše BBC.

Napominju kako je to dio službene politike Srbije koja je “promijenila svoju turističku strategiju” te više u prvi plan ne gura velike gradove poput Beograda. Srbija se tako otvara prema ruralnom turizmu, spa i wellness iskustvima kojima ojačava lokalnu ekonomiju i potpomaže razvoj manje razvijenih područja. U članku se navodi citat Georgea Colvin-Sleea, turističkog stručnjaka tvrtke Cox&Kings, koji smatra kako je riječ ‘turist’ u Srbiji još uvijek pozitivno percipirana.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

”Sve više turista odlazi u Srbiju, ali i Albaniju i Bosnu i Hercegovinu jer su to neotkrivene točke s mnogo impresivnih destinacija”, zaključuje Colvin-Slee.

Srpske planine tako u zimskim mjesecima privlače skijaše, a u ljetnim planinare, razvija se ekoturizam, sve popularnije je i promatranje ptica, a u planinama su hotelski resorti i wellness hoteli.

Čini se kako je takva politika urodila plodom jer je Srbija 2023. zabilježila rast turizma od čak 20 posto. Colvin-Slee, agent koji je trenutno specijaliziran za Srbiju, osobno turistima preporučuje da ne zaobilaze Novi Sad.

Opisuje ga kao grad habsburškog naslijeđa i arhitekture koji podsjeća na Prag i Budimpeštu, ali gotovo da i nema turista. Primjećuje i ostatke austrougarskog utjecaja, naročito u gastronomiji (“sjajne štrudle i gulaši”), a Petrovaradinsku tvrđavu opisuje kao spektakularnu, nazivajući je Gibraltarom Dunava.

Očekivanja od EXPO-a
Dodatni zamah srpskog turizma očekuje se kao rezultat svjetske izložbe EXPO 2027. Zračna luka “Nikola Tesla” i Air Serbia pripremaju se EXPO 2027 povećanjem kapaciteta zračne luke i novim destinacijama.

Očekuje se da će ovaj svjetski događaj posjetiti milijuni posjetitelja, a samim time i veliki rast srpske zrakoplovne industrije, najavili su organizatori EXPO2027.

Ističe se da će novi letovi, veća frekvencija putnika, poboljšanje infrastrukture zračnih luka i povećanje kapaciteta učiniti Beograd središnjom točkom za sve one koji dolaze iz Europe, Azije i Amerike.