Prošli tjedan Rusija je pokrenula niz napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Protoci električne energije, plina i nafte za sada su stabilni, no cijene energenata uvelike će ovisiti o daljnjim zbivanjima na terenu i to u vrijeme kada se zbog zime značajno poveća potrošnja. U Srbiji to prije, kad se ugljen vadio, možda i nije bio toliki problem.

Ugljen u padu
Ali u vrijeme kada je proizvodnja ugljena smanjena, a obnovljivi izvori energije (OIE) koriste plin za pogon svojih postrojenja i još uvijek nisu dovoljno razvijeni kod nas, a hidropotencijali čine 30 posto proizvodnje električne energije, ostaje uvoziti struju.

Govorimo o razdoblju neposredno prije rata kada je Ukrajina bila izvoznik električne energije u Europsku uniju (EU). Ukrajina je važna i u tranzitnom smislu, kao zemlja kroz koju dolazi energija, jer i Rusija ima značajne količine električne energije. Ravnoteža na regulatornom europskom tržištu odvijala se preko Ukrajine.

Dakle, važna zemlja i kao proizvođač i kao tranzit u geostrateškom smislu. Svjedoci smo da je Rusija pojačala napade i da su značajan dio proizvodnih pogona izbacili iz upotrebe, što znači da europski kontinent više neće moći računati na kilovate iz Ukrajine”, kaže energetski stručnjak Miloš Zdravković za Novu ekonomiju.

Prosječne veleprodajne osnovne cijene električne energije u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Španjolskoj i Poljskoj porasle su u studenom na najvišu razinu u 20 mjeseci. Aleksandar Đokić, kolumnist Radara i dobar poznavatelj rusko-ukrajinskog sukoba, kaže da je uništavanje ukrajinske energetske infrastrukture dovelo do značajnog smanjenja ukrajinske sposobnosti proizvodnje i izvoza električne energije.

To je dovelo do smanjenja opskrbe električnom energijom dostupnom za međusobno povezani europski sustav, što stvara pritisak na povećanje cijena električne energije. Smanjeni kapacitet izvoza električne energije iz Ukrajine znači da se europske zemlje moraju više oslanjati na vlastitu proizvodnju ili uvoz iz drugih izvora, što može biti skuplje, objašnjava Đokić.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

I u Srbiji se više struje uvozi nego izvozi, sudeći po najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku. U listopadu je uvezeno 69 milijuna dolara električne energije, a izvezli 58 milijuna dolara. Uvoz ugljena blago je smanjen, s 1,3 posto, koliko je lani bio udio u ukupnom uvozu, na 0,7 posto u listopadu. Zemlje poput Poljske, Rumunjske, Slovačke, Mađarske i Moldavije, koje su izravno povezane s ukrajinskom mrežom, pozvane su da povećaju izvoz električne energije u Ukrajinu kako bi pomogle ublažiti manjak, objašnjava Đokić.

“Srbija uvozi električnu energiju upravo iz tih zemalja koje su pogođene efektom prelijevanja ukrajinske energetske krize na domaća tržišta. To se mora odraziti i na cijenu struje u Srbiji”, rekao je Đokić.

Zdravković nije optimist te kaže da sve to znači da će ove godine na europskom kontinentu drastično nedostajati struje. Prema njegovom mišljenju, zbog ovisnosti OIE o plinu, koja je sada sve jača, moglo bi doći i do poskupljenja plina. “Na cijenu električne energije utječe dostupnost električne energije s jedne, as druge dostupnost plina.” Što je više obnovljivih izvora energije, to je više plina potrebno. Bojim se da će cijene rasti i da ćemo ući u godinu energetske krize kada će poskupjeti i plin i struja”, kaže Zdravković.

Europske nestabilnosti
Đokić kaže kako trajanje sukoba i ciljanje energetske infrastrukture unose značajnu nestabilnost na europsko energetsko tržište.

“Nepredvidivost kada i koliko će električna infrastruktura biti oštećena utječe na stabilnost tržišta. Trgovci i komunalna poduzeća moraju uzeti u obzir ovu neizvjesnost kada planiraju buduću ponudu i potražnju, što često dovodi do konzervativnih strategija opskrbe koje mogu povećati cijene”, rekao je Đoki