Srbija će, nakon berbe kukuruza, ove godine imati višak oko 2,5 milijuna tona, isto toliko pšenice, i oko 100.000 tona suncokreta, a izvoz sada značajno otežavaju logistički problemi, nedostatak transportnih sredstava i njegovi troškovi, izjavila je direktorica Udruženja za unaprijeđenje proizvodnje i izvoza žitarica i uljarica “Žita Srbije” Sunčica Savović.

Ona je za Betu rekla da domaće tržište poljoprivrednih proizvoda dijeli sudbinu regionalnog i svjetskog tržišta žitarica i uljarica, koje je preplavljeno tim proizvodima iz Ukrajine i drugih zemalja, pa je konkurencija velika, a cijene su niske.

Zalihe pšenice
“U Srbiji su od prošle godine ostale velike zalihe pšenice od 1,2 milijuna tona, kukuruza, najlošije kvalitete oko 350.000 tona i suncokreta oko 55.000 tona. Proizvođači su tijekom prošle godine zbog političke nestabilnosti i rasta cijene kukuruza i pšenice na domaćem tržištu, u jednom trenutku na više od 40 dinara po kilogramu, očekivali da će one nastaviti isti trend, pa nisu žurili sa prodajom”, rekla je Savović.

Dodala je da je od ožujka do travnja prošle godine izvoz bio i zabranjen, a posle toga, do kraja srpnja, izvoz je bio otežan zbog uvedenih kvota, što je nepovratno utjecalo na smanjenje likvidnosti u žitarskom sektoru Srbije. Posljedice toga, kako je rekla, osjećaju svi u lancu, od proizvođača do izvoznika.

Najbolja strategija je, prema njezinim riječima, oko 30 posto pšenice i drugih ratarskih proizvoda prodati pred žetvu ili berbu, 30 u žetvi, a na zalihama ostaviti trećinu roda. Savović je izjavila kako su skladišta preopterećena viškovima robe i da će se, nakon berbe kukuruza morati krenuti sa prodajom neke od žitarica i uljarica, da bi se ona rasteretila.

Pšenica, i kada se nađe tržište, ne može se izvesti, prema riječima Savović, zbog logističkih prepreka, transporta i njegove visoke cijene ili nedostatka financijskih sredstava izvoznika da zakupe po 10-20 barži da bi utovarili prekomorski brod za Afriku ili jugoistočnu Aziju.

Savović je kazala kako je teško prognozirati da li će cijene te robe rasti, osim u slučaju neke velike eskalacije sukoba između Ukrajine i Rusije, jer ni ne tako davni napad drona na ukrajinske silose u dunavskoj luci Izmail, nije ih pokrenuo na rast na duže staze.

Srbija će, kako je rekla, u nekom trenutku nešto morati učiniti na unapređenju infrastrukture kako bi se olakšao transport poljoprivrednih proizvoda preko Dunava ili da osigura investicije za rekonstrukciju pruge Beograd— Bar i nabavku dodatnih vagona za prijevoz rasutih tereta jer bi preko luke Bar srpski izvoz dobio direktan izlaz na more i pristup morskim brodovima, a time i krajnjim kupcima srpskih žitarica.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Izvoz kukuruza
U udarnim mjesecima za izvoz u listopadu, studenom i prosincu 2020. godine Srbija je, kako je rekla, izvezla 1,4 milijuna tona kukuruza, 2021. godine, u istom periodu 470.000 tona, 2022. samo 220.000 tona, a  cijele tržišne 2022/23 godine 490.000 tona.

Navela je da su, zbog zabrane izvoza ulja, prošle godine, kada je urod bio dobar zbog pogodnih vremenskih uvjeta, ostale nešto veće zalihe suncokreta i tog proizvoda, a ove godine prinosi su nešto lošiji.