„Nova era odnosa Srbije i SAD-a!” Tim je naslovima srpski tisak dočekao vijest o izboru Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a prošle godine.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je sa svog Instagram profila građanima poručio da je u telefonskom razgovoru s izabranim predsjednikom Trumpom naglasio da je Srbija bila zemlja u kojoj je podrška za izbor predsjednika Trumpa bila najveća u cijeloj Europi.

„Siguran sam da ćemo napraviti, on Ameriku velikom, a da ćemo mi moći napraviti Srbiju pristojnom zemljom i zemljom koja će moći vrlo dobro surađivati s SAD-om“, rekao je Vučić.

Svega deset dana uoči inauguracije, u Srbiju stiže zamjenik američkog ministra vanjskih poslova Richard Verme s ciljem da Srbija i SAD započnu strateški dijalog i tako podignu odnos dviju zemalja na višu razinu, piše Deutsche Welle.

Objavio na Instagramu

Vučić: Upravo sam završio razgovor s Trumpom

„Kada Amerika uspostavlja strateški dijalog s nekom zemljom, znači da je vidi kao pouzdanog partnera i saveznika“, ocjenjuje za DW Vuk Velebit iz organizacije Pupin Inicijativa koja radi na jačanju odnosa Srbije i SAD.

„Srbija je do sada imala strateške sporazume s Kinom, Rusijom i, naravno, poseban odnos s Europskom unijom. A četvrti stup vanjske politike je Amerika i potpisivanjem ovog strateškog dijaloga Srbija će to ostvariti i s Washingtonom. To znači da će odnosi s Kinom i Rusijom, ali njihovi utjecaji biti izbalansirani specijalnim odnosom s Amerikom”, objašnjava Velebit.

Suradnja ili sankcije?

Strateška suradnja bi, prema najavama, isprva bila usmjerena na oblasti gospodarstva, energetike i sigurnosti. Ona, međutim, dolazi u trenutku kada je predsjednik Vučić javnosti priopćio da je dobio informaciju da će SAD uvesti direktne sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), čije je većinsko vlasništvo u rukama ruske državne kompanije Gazprom.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Alarmantno

U slučaju sankcija NIS-u, Srbija može izdržati samo dva mjeseca

„Nas to dovodi u vrlo tešku poziciju zato što posle izvjesnog vremena, ne samo za dobavljanje nafte, nam slijede problemi s rafinerijom, petrokemijom, praktički opstankom gospodarstva koje imamo danas“, rekao je Vučić na sjednici Vlade Srbije i dodao da će Washington Srbiji dati rok od 30 dana „da sagleda situaciju i poduzme akcije”.

Niti jedan američki dužnosnik nije potvrdio te najave, a analitičari to različito tumače.

„Postavlja se pitanje što je onda to. Radi li se samo dimnoj zavjesi kako bi se skrenula pažnja s aktualnih protesta ili je to možda neka Vučićeva metoda da pokuša pogurati promjenu vlasništva u NIS-u“, kaže za DW istraživač Beogradskog centra za sigurnosnu politiku Vuk Vuksanović.

Vuk Velebit više vjeruje u drugi scenarij. „Mislim da sa srpske strane postoji želja da se ispravi ta štetna prodaja NIS-a koji je prodan ispod bilo koje tržišne cijene, čime smo postali u potpunosti ovisni o Rusiji u energetskom sektoru. Nije dobro biti ovisan ni od jednog partnera i za Srbiju je od izuzetne važnosti da povrati tu kontrolu, ali i da diversificira svoj energetski sektor. SAD i američke kompanije bi tu mogle biti pouzdan partner”, kaže Velebit.

Takav scenarij u potpunosti odgovara i tendencijama aktualne američke administracije čiji je fokus bila upravo energetska diversifikacija regije i odmicanje od Rusije. „Nemojmo zaboraviti da i Vašingtonski sporazum koji je Trump potpisao s Vučićem 2020. godine isto imao odredbe o tome“, podsjeća Vuksanović.

Visoka očekivanja od nove administracije

Euforija povodom povratka Trumpa na čelo SAD-a najviše se vidi u provladinim tabloidima koji na naslovnicima najavljuju veliku demontažu globalizma. S njima je suglasan i predsjednik Aleksandar Vučić koji je rekao kako vjeruje u Donalda Trumpa i nazvao ga liderom epohe.

„Donald Trump sprema 200 zakonskih akata koje će već prvog ili drugog dana po dolasku na vlast. Kad on to donese, ruši se cijeli sustav lažnog liberalnog svijeta koji je postojao, u kom su postojale njihove sluge koje su podobne i dobre, a ovi svi drugi su zli i loši“, rekao je Vučić.

Ali, osim „borbe protiv globalista” koja veseli srbijanski državni vrh, s povratkom republikanaca raste i nada da bi SAD mogle biti naklonjenije Srbiji u procesu dijaloga s Kosovom.

„Srpska vlada sigurno ne vjeruje da će Trumpova administracija promijeniti stav prema Kosovu, ali vjeruje da bi po pitanjima kao što su ekonomski položaj Srba na sjeveru Kosova i zaštita spomenika i vjerskih objekata na Kosovu, s Trumpovom administracijom mogli dobiti bolju nagodbu“, objašnjava Vuksanović. „Ali tu je sada ključni problem hoće li se taj kapital zapravo trošiti na nešto drugo – na pokušaj da se osigura podrška Trumpove administracije za režim u trenutku kada se on suočava s najozbiljnijim problemom, a to su studentski prosvjedi.”

Jesu li nade utemeljene?

Jesu li velika očekivanja Srbije utemeljena? Djelimice jesu, slažu se analitičari, jer odnosi SAD-a i Srbije već godinama idu uzlaznom putanjom, od Trumpove, preko Bidenove administracije.

„Vlast u Beogradu napravila je tri investicije u partnerstvo s budućom Trumpovom administracijom, a to su: odnos s Richardom Grenellom, zgrada Generalštaba i isporuka streljiva Izraelu kako bi se stekao ponovo pristup izraelskom lobiju a sve to kako bi se dobio pristup Bijeloj kući“, podsjeća Vuksanović.

Richard Grenell bio je specijalni izaslanik za pregovore između Srbije i Kosova i čest gost Beograda. Predsjednik Vučić mu je 2023. godine uručio Orden srpske zastave prvog reda za istaknute zasluge u razvijanju i učvršćivanju miroljubive suradnje i prijateljskih odnosa između Republike Srbije i SAD-a.

Osim toga, Beograd je u rujnu posjetio i Donald Trump Junior koji je s grupom biznismena iz Srbije razgovarao o potencijalnim investicijama, a poslovne poduhvate u Beogradu ima i Trumpov zet Jared Kushner.

Kontroverz

Vlada Srbije uklonila prepreku za investiciju Trumpova zeta

Veličanstveni hotel

Kushner Vučiću predstavio projekt hotela na lokaciji Generalštaba

Srbija je s Kushnerovom kompanijom potpisala ugovor o revitalizaciji kompleksa Generalštaba, čiji su dijelovi porušeni u NATO-intervenciji 1999. godine. Na prostoru ruševina planira se izgradnja dvije visoke zgrade sa stanovima i hotelima, iako s tog objekta nije skinuta zaštita kulturnog dobra. Ugovor još nije objavljen, a list New York Times 18. ožujka prošle godine je pisao da je investicija vrijedna 500 milijuna dolara i da bi Srbija, prema tom prijedlogu, trebala dobiti dobiti 22 posto profita. Srbija je zemljište kompleksa navodno iznajmila na 99 godina.

„S druge strane, potpisivanje strateške suradnje moglo bi za američke investitore značiti zeleno svjetlo i pokazatelj da je Srbija zemlja koja je sigurna za investicije”, napominje Velebit. On ističe i to da je Amerika najveći trgovinski partner Srbije u sektoru IT-usluga i vjeruje da će nova administracija imati još više sluha za poslovnu suradnju.

On je uvjeren da će Trumpova administracija veći fokus imati ka istočnoj, a ne ka zapadnoj Europi. „Za njih će biti važno smanjivanje ruskog ali i turskog utjecaja. I zato će biti jako važan odnos Amerike s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Srbijom“, ocjenjuje Velebit.

Znači li to da bi i Srbija mogla promijeniti svoje usmjerenje s istoka ka zapadu?

„Zapad je uvijek imao većinski paket, imao više dionica i u Srbiji i na Balkanu od Rusije i Kine. Ali vjerujem da će od svih zapadnih partnera Beogradu najvažnije biti Sjedinjene Države, dokle god je Trump tu. I glavna napetost u odnosu s Trumpom i administracijom neće doći ni zbog Kosova, ni zbog Rusije, nego zbog odnosa s Kinom“, zaključuje Vuksanović.