Nikada dosad nijedan događaj nije promijenio rad u tako kratkom vremenu, tako cjelovito i trajno – kao pandemija korone, piše internetski portal Deutsche Welle.

Takozvani rad od kuće ili rad na daljinu postao je sastavni dio života milijuna ljudi i promijenio je ne samo koncept rada mnogih kompanija, već je na putu da promijeni i urbane sredine, posebice velike gradove.

Ovo su glavni rezultati opsežnog međunarodnog istraživanja Rad od kuće širom svijeta provedenog u 27 zemalja, uključujući i Srbiju. Studija koja je anketirala zaposlene s punim radnim vremenom provedena je u dva navrata, sredinom srpnja 2021. i početkom 2022. godine, a pokazala je da svijet radi od kuće u prosjeku 1,5 dana u tjednu.

Na vrhu liste su Singapur ili Indija s 2,4 i 2,6 dana u tjednu, dok je Njemačka blizu prosjeka s 1,4 dana. Srbija je sa samo 0,8 dana pri dnu liste, uz Južnu Koreju, Egipat i Tajvan.

Produktivniji od očekivanja
Više od polovice ispitanih kaže da su kod kuće bili produktivniji nego što su očekivali. I što zaposlenici pozitivnije ocjenjuju svoju produktivnost u odnosu na očekivanja, to više dana poslodavci nude za rad od kuće. Ova veza je uspostavljena u svih 27 ispitanih zemalja. Također, utvrđeno je da su u zemljama koje su imale stroža pravila tijekom pandemije poslodavci dopuštali više dana rada od kuće.

No, nakon pandemije, mnogi poslodavci planiraju svojim zaposlenicima omogućiti manje radnih dana od kuće tjedno: u prosjeku 0,7, a u Srbiji još manje, samo 0,3 dana. Istovremeno, radnici više žele da rade od kuće – širom sveta i u Srbiji, u prosjeku 1,7 dana.

Preferencije poslodavaca i zaposlenika posebno su različite u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji, Brazilu, Singapuru i Egiptu. Studija je pokazala da zaposlenici 2-3 dana rada od kuće u prosjeku cijene kao pet posto svoje plaće. Odnosno, radije će raditi 2 do 3 dana od kuće nego dobiti pet posto povišice ili pristati da im se za toliko smanji plaća.

U Njemačkoj je taj postotak 3,7 posto, što je ispod prosjeka 27 zemalja. U Srbiji su ljudi spremni odreći se čak 8,8 posto svoje plaće kako bi pola radnog tjedna mogli raditi od kuće. Više vrijednosti zabilježene su samo u Egiptu i Ukrajini.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

U prosjeku je čak 26 posto zaposlenika spremno dati otkaz ili krenuti u potragu za novim poslom, u slučaju da moraju raditi svih pet dana u tvrtki. U Velikoj Britaniji to je čak 42 posto, au Njemačkoj 32 posto ispitanih zaposlenika.

Za Srbiju nema podataka, jer je to pitanje postavljeno u anketi početkom 2022. godine, koja tamo nije provedena. Sredinom srpnja 2021. u Srbiji je anketirano oko tisuću stalno zaposlenih različitih zanimanja koji su imali mogućnost rada od kuće.

Ušteda vremena i troškova, kao i manje prometnog stresa na putu do posla možda su najočitije i najvažnije prednosti za zaposlenike. To putovanje u prosjeku traje 64 minute u oba smjera – od 48 minuta u SAD-u i Srbiji, do 93 minute u Indiji i 96 minuta u Kini.

Također štedi vrijeme i troškove dotjerivanja za posao. Rad od kuće omogućuje veću fleksibilnost u korištenju vremena tijekom dana i veću osobnu autonomiju. U prosjeku, žene ga cijene više od muškaraca – u gotovo svim zemljama – kao i zaposlenici s visokim obrazovanjem.

Oni koji su u braku također više cijene mogućnost rada od kuće – pogotovo ako imaju djecu mlađu od 14 godina. Budući da je vrijednost pogodnosti rada od kuće oslobođena poreza i doprinosa, vrednija je radnicima s višim primanjima. No možda je heterogenost razloga zašto zaposlenici žele raditi od kuće zapravo najznačajniji rezultat studije.

S obzirom na sada već očite prednosti rada od kuće, autori studije se pitaju zašto se prije pandemije ta opcija vrlo malo koristila – samo 0,25 dana tjedno prema podacima iz SAD-a? Pa zašto se ta promjena nije dogodila ranije i postupno? Podsjetimo: prijelaz s farmi i obrtničke proizvodnje na tvorničke poslove koji je pratio industrijsku revoluciju odvijao se tijekom otprilike dva stoljeća.

Prijelaz s rada u tvornici na pružanje usluga započeo je prije nekoliko desetljeća i još uvijek traje. Te su tranzicije donijele velike promjene u smislu novih vještina i poslovanja, a njihova relativna sporost dala je mnogo više prostora za postupnu prilagodbu.

Eksperiment golemih razmjera
Odgovor je: pandemija korone izazvala je jedinstven eksperiment golemih razmjera. Odvijalo se istodobno i dovelo do velike promjene u percepciji o izvedivosti i produktivnosti rada od kuće. Na primjer, odvjetnička tvrtka mogla je eksperimentirati s radom od kuće prije pandemije. Međutim, nije se mogla predvidjeti situacija kada sudovi i druge tvrtke, uključujući klijente, konkurentske odvjetničke tvrtke, konzultante i druge, također rade na daljinu.

Osim toga, sazreli su i preduvjeti za rad od kuće: veliki napredak postignut je u tehnologijama, infrastrukturi i proizvodima koji podržavaju internet, kao što su dvosmjerne video veze, oblak i drugi oblici daljinske interakcije. Iako su razbacani po mnogim studijama (uključujući i ovu), sada postoji mnogo dokaza da je pandemija potaknula druge razvoje koji su pomogli pokrenuti trajni pomak prema radu od kuće: nova ulaganja kod kuće i unutar tvrtki koja olakšavaju daljinski rad. Ipak, rad od kuće ne odgovara svima – i zaposlenicima i poslodavcima.

Neki ljudi žele svakodnevni kontakt uživo s kolegama i s vremenom će gravitirati tvrtkama i organizacijama koje se pridržavaju radnih dogovora prije pandemije. Elon Musk je slavno zahtijevao da svi zaposlenici Tesle rade u uredu najmanje 40 sati tjedno ili da se “pretvaraju da rade negdje drugdje.”

Musk vidi posebnu vrijednost u vidljivoj, fizičkoj prisutnosti viših zaposlenika i postavlja pitanje mogu li tvrtke s fleksibilnim radom dogovorima mogu razvijati nove proizvode.

Ali mnoge najproduktivnije i najinovativnije tvrtke na svijetu djeluju na više lokacija, gradova i zemalja. Dakle, “raspršenost” radne snage sama po sebi ne smanjuje inovativnost i produktivnost. Također se pokazalo da se geografska rasprostranjenost izumitelja koji surađuju na patentima prijavljenima u SAD-u, na primjer, povećavala desetljećima.

Sličan obrazac postoji kada je riječ o znanstvenim publikacijama. Osim toga: nakon što je Spotify usvojio politiku “radi s bilo kojeg mjesta”, stopa odlazaka zaposlenika iz tvrtke pala je za 15 posto, dok je u isto vrijeme u cijeloj američkoj ekonomiji došlo do naglog povećanja stope otkaza radnika.

A Jeremy Stoppelman, glavni izvršni direktor IT tvrtke Yelp, zalaže se za to da svi rade na daljinu: “Interne ankete pokazuju visoko zadovoljstvo i kontinuiranu produktivnost naših prodajnih, proizvodnih i inženjerskih timova.”Također imamo izvrstan pristup raznolikom bazenu talenata.

Trenutačno su uočljiva tri modela – isključivo uredski, isključivo rad na daljinu i hibrid oba – i oni se razlikuju po organizacijama, industrijama i zanimanjima. Hoće li neki od tih modela postati dominantan, ostaje za vidjeti.

Stopelman kaže zašto je protiv hibrida, odnosno kombiniranja rada od kuće i u tvrtki: “To tjera zaposlenike da žive blizu ureda (područja visokih troškova). Također, zapošljavanje je ograničeno geografskim položajem i morate održavati nedovoljno iskorišten uredski prostor.”