Rejting agencija Standard & Poor’s (S&P) smatra da će najveći kratkoročni izazov za proračun u Bosni i Hercegovini biti rast predizbornih rashoda, ponajprije povećanja mirovina i plaća u javnom sektoru, zbog čega očekuje da će ovogodišnji proračunski deficit premašiti tri posto BDP-a, prema pisanju S&P-a i priopćenju Centralne banke BiH.

S&P je potvrdio kreditni rejting Bosne i Hercegovine na razini B+ sa stabilnim izgledima, priopćila je Centralna banka BiH (CBBiH), navodeći da bi bez dodatnih mjera fiskalne konsolidacije javni dug u idućem razdoblju mogao postupno rasti.

Zaduženost BiH

Unatoč tome, zaduženost BiH trebala bi ostati na umjerenoj razini prema međunarodnim standardima, dodaju u CBBiH-u. Domaća potrošnja ostaje stabilna zahvaljujući povećanju mirovina, plaća i socijalnih davanja, što je pridonijelo rastu raspoloživog dohotka građana. Vlasti u Federaciji BiH i Republici Srpskoj nedavno su povećale mirovine, najavile su i povećanje minimalne plaće, a porasle su i plaće službenika na državnoj razini.

Komentirajući uvođenje izvanrednog srpanjskog rasta mirovina, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić izjavio je na sastanku s vodstvom Saveza udruga umirovljenika u Sarajevu 22. srpnja ove godine da je “privremeno akontativno usklađivanje od 3,5 posto omogućilo ranije povećanje primanja kako bi se amortizirali trenutačni pritisci na standard građana, dok konačan obračun slijedi nakon statističkih podataka u rujnu”, prenijela je Federalna novinska agencija (FENA).

Istodobno, u Republici Srpskoj donesena je odluka o izvanrednom usklađivanju mirovina od 3,55 posto za najugroženije kategorije, čime je ukupan rast mirovina ostvarenih u toj godini dosegnuo deset posto, kako prenose mediji pozivajući se na entitetske odluke.

Agencija S&P smanjila je prognozu gospodarskog rasta BiH na nešto više od dva posto zbog nepovoljnih globalnih kretanja, posebno viših troškova energije i prijevoza te slabije potražnje na važnim izvoznim tržištima Europske unije. S&P upozorava i na poteškoće u industrijskoj proizvodnji, posebno u energetskom i prerađivačkom sektoru.

Dodatni izazov za dio bosanskohercegovačkog izvoza mogao bi biti europski mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama, poznat kao CBAM, navela je Centralna banka BiH. Kako stoji na službenim stranicama Europske komisije za poreze i carine, CBAM je alat EU-a za određivanje “pravedne cijene” ugljika na uvoz robe s velikim emisijama kako bi se smanjio rizik od curenja ugljika i potaknula čišća proizvodnja izvan Unije.

AI platforma

‘Tko ne prati ritam promjena, propada. Mi smo odlučili prilagoditi se’

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

Pogođeni sektori

CBAM se odnosi na cement, željezo i čelik, aluminij, gnojiva, vodik i električnu energiju, a u prijelaznoj fazi podrazumijeva izvještavanje o emisijama, dok se financijska obveza postupno uvodi od 2026. godine.

Budući da pogođeni sektori čine znatan dio izvoza BiH u Europsku uniju, financijski udar tog mehanizma mogao bi povećati troškove bosanskohercegovačkih izvoznika i smanjiti njihovu konkurentnost na europskom tržištu, što bi moglo povećati pritisak na prilagodbu domaće industrije zelenim pravilima.