Lošija obojenost, sitniji plodovi i suhoća samo su neke od posljedica visokih temperatura i suše na voću ove godine.

Unatoč manjim prinosima i lošijoj kvaliteti, proizvođači se nadaju da će njihova roba doći do kupaca u inozemstvu jer je ove godine podbacila proizvodnja voća diljem Europe.

Rane kruške
Krajem prošlog rujna u voćnjaku Nemanje Rudana završila je berba krušaka. Kruške su ove godine zbog vremenskih neprilika rano sazrele pa je berba završena prije mjesec dana.

“Zanimljivo je da je prvi dan berbe prošle godine bio 1. rujna, dok je ove godine bio zadnji dan berbe. Visoke temperature i suša uzrokovale su da kruška sazrijeva tri tjedna ranije. Posljedica velikog broja sunčanih sati je rekordan postotak šećera u voću. Kruške obično imaju oko 14 posto šećera, a sada smo imali 17, pa i 18 posto”, kaže za Radio-televiziju Srbije Nemanja Rudan, poljoprivrednik iz Zrenjanina.

Ozbiljna proizvodnja voća nezamisliva je bez sustava navodnjavanja, a to posebno dolazi do izražaja u sušnim godinama.

“Ove godine su ulaganja u proizvodnju bila jako velika, jer smo dosta novca potrošili na navodnjavanje. Kad su bile najveće vrućine, cilj nam je prije svega bio da voćke prežive. Gubitak vode s voćaka u pojedinim je danima bio veći nego što smo to tijekom noći mogli nadomjestiti zalijevanjem”, objašnjava. Voćnjak ovog poljoprivrednika prostire se na jednom hektaru, a u njemu je ove godine ubrano između 13 i 14 tona krušaka.

“Urod je oko 20 posto manji nego u godinama s povoljnim vremenskim prilikama, ali smatramo da je to više nego zadovoljavajuće za ovogodišnje prilike. Moram reći da bez dobre agrotehnike, a uz navodnjavanje mislim i na rezidbu i zaštitu, sigurno ne bismo ostvarili ovakav prinos”, dodaje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Osim na urod, visoke temperature utjecale su i na kvalitetu plodova. Prvi put je, objašnjava, bilo ožegotina na kruškama, zbog čega u narednom razdoblju planira nabaviti protugradnu mrežu koja može poslužiti i za zasjenjivanje. Ovogodišnji rod je u potpunosti rasprodan, a cijena krušaka bila je oko 60 dinara po kilogramu, što je nešto više nego prošle godine. Ono što već brine voćare je kakva će biti iduća sezona.

“Zbog ovogodišnjih vremenskih uvjeta i stresa kroz koji su biljke prošle, mislim da ćemo sljedeće godine imati smanjenje uroda od 20 posto, i to bez rizika koji nas očekuju u proizvodnji. Imali smo kratku vegetaciju, voćke u jesen nisu bile u dobrom stanju”, objašnjava Rudan.

I proizvođači jabuka kažu da je ova godina bila jako teška. “Naš kraj je bio bez kiše 75 dana. Unatoč navodnjavanju i protugradnoj mreži, urod je smanjen, ima ožegotina, a kalibar jabuka nije kakav bi trebao biti. Potrebno je da biljka dobije osvježenje kroz lišće, a to ove godine nije bio slučaj”, kaže Ljubomir Milošević iz firme Naša jabuka.

Jabuke otišle u Rusiju
U proteklom periodu jabuke ovog proizvođača stigle su do kupaca u Rusiji i na Bliskom istoku, a nadaju se da će ih biti i ove godine. “Kada nema robe na tržištu, onda prolazi i ona nekvalitetnija, a kada je tržište prezasićeno robom, onda su i zahtjevi kupaca veći. Ove godine voće je podbacilo u cijeloj Europi, pa vjerujemo da ćemo uspjeti plasirati našu robu unatoč tome što kvaliteta nije kao prijašnjih godina”, objašnjava naš sugovornik.

U pravilu svaka roba nađe svog kupca, no pitanje je po kojoj cijeni i pokriva li ona troškove proizvodnje. “Ako kažete da se jabuke izvoze po cijeni od jednog eura, to zvuči super. No, treba uzeti u obzir da je prijevoz poskupio i do 50 posto u odnosu na prethodno razdoblje, da je ambalaža poskupjela i do 30 posto, a cijena jabuka na razini je 2018. godine. Došli smo do toga da mi kao proizvođači ne možemo preživjeti s tom cijenom”, objašnjava Milošević.