Procjene obujma i dinamike sive ekonomije u Srbiji predmet su brojnih istraživanja u posljednja dva desetljeća. Siva ekonomija procjenjuje se u širokom rasponu od 11,7 do 41,4 posto BDP-a, ovisno o primijenjenoj metodi i obuhvatu, pokazala je Studija Fondacije za razvoj ekonomske znanosti (FREN) – “Procjena veličine i dinamike sive ekonomije u Srbiji”.

Autori Saša Ranđelović, Milojko Arsić i Svetozar Tanasković svoja su istraživanja temeljili na makroekonomskoj metodi i ekonometrijskom modeliranju potražnje za gotovinom. Prema njihovoj studiji, siva ekonomija u Srbiji procjenjuje se na 21,1 posto i 23,6 posto BDP-a u 2023. godini, piše Biznis.rs.

Trend pada
Do sredine 2010-ih siva ekonomija je rasla, a nakon toga je u osjetnom padu. Među čimbenicima smanjenja sive ekonomije izdvajaju se: učinkovitija primjena instrumenta naplate poreza, jačanje pregovaračke moći radnika, smanjenje fiskalnog opterećenja rada, strukturne promjene u maloprodaji, te prijelaz na bezgotovinska plaćanja.

Autori studije također navode da bi puna konvergencija s prosjekom srednje i istočne Europe u pogledu zastupljenosti bezgotovinskog plaćanja utjecala na smanjenje sive ekonomije u Srbiji za 1,9 posto BDP-a, te generirala dodatne porezne prihode u Srbiji od oko 380 milijuna eura godišnje.

Rezultati procjene temeljene na makroekonomskim podacima pokazuju da je siva ekonomija u Srbiji od 2009. do 2023. u prosjeku iznosila 23,6 posto BDP-a. Najviša razina zabilježena je 2013. godine s 29,1 posto, dok je najniža razina iznosila 17,9 posto BDP-a 2021. godine.

U 2023. godini razina sive ekonomije procjenjuje se na 21,1 posto BDP-a, što iznosi približno 14,7 milijardi eura. Oko dvije trećine tog iznosa čini siva ekonomija u području potrošnje, dok preostalu trećinu čini siva ekonomija u području dohotka.

Prema modificiranom monetarnom modelu, siva ekonomija u Srbiji je u razdoblju od 2010. do 2023. u prosjeku iznosila oko 31,8 posto BDP-a. Do 2018. godine siva ekonomija je rasla, nakon čega je zabilježen značajan pad sve do 2022. godine. U 2023. godini siva ekonomija procijenjena monetarnim modelom iznosila je oko 23,6 posto BDP-a.

Siva ekonomija u Srbiji predstavlja značajan dio ekonomske aktivnosti koja se odvija izvan registriranih tokova, uglavnom u cilju izbjegavanja poreza, uštede na regulatornim troškovima i sticanja drugih konkurentskih prednosti. Ovo uključuje zakonom dopuštene aktivnosti, poput potrošnje i prometa legalnih dobara i usluga, kao i ostvarivanje prihoda, ali sve se to događa izvan legalnih tokova.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U studiji FREN-a, koja je rađena u okviru projekta “Makroekonomsko istraživanje bezgotovinskog plaćanja u Srbiji”, korištene su dvije inovativne metode: jedna zasnovana na makroekonomskim podacima i druga na poboljšanoj monetarnoj metodi potražnje.

Makroekonomski model procjenjuje sivu ekonomiju kao zbroj neprijavljenog dohotka i neregistriranog oporezivog prometa dobara i usluga. Ova metoda koristi podatke Zavoda za statistiku iz nacionalnih računa i standardnih nacionalnih istraživanja kao što su Anketa o radnoj snazi i Anketa o dohotku i životnim uvjetima.

Procjena sive ekonomije u domeni dohotka temelji se na zbroju neprijavljenog dohotka od rada i kapitala, dok se siva ekonomija u domeni potrošnje procjenjuje na temelju PDV jaza i prosječne ponderirane stope PDV-a.

Različiti modeli
Monetarni model polazi od pretpostavke da je višak gotovog novca u optjecaju izravno povezan s razmjerom sive ekonomije. Korišten je modificirani Kaganov model koji uzima u obzir razinu transakcija, kamatne stope i poreze.

Model je prilagođen specifičnostima srpskog gospodarstva te procjenjuje sivu ekonomiju kao produkt viška potražnje za gotovinom i brzine opticaja novca. Unatoč ograničenjima metoda, autori studije FREN-a navode da se može zaključiti da se oko petine ekonomske aktivnosti u Srbiji odvija u neregistriranim tokovima.

Razina sive ekonomije u Srbiji još uvijek je relativno visoka, što negativno utječe na javne financije i jednakost uvjeta poslovanja.